POSJET MILOŠEVIĆA RUMUNJSKOJ

BEOGRAD, 20. veljače (Hina) - Jednodnevni službeni posjet predsjednika Srbije Slobodana Miloševića Bukureštu glavna je tema beogradskih medija. Ocjenjuje se, da su njegovi razgovori s predsjednikom Rumunjske Ionom Iliescuom (Jon Iliesku) bili korisni i uspješni u "skladu s tradicionalno dobrim i prijateljskim odnosima dviju zemalja, koje nikad nisu imale ozbiljnijih međusobnih problema i konflikata". Prema objavljenim izvještajima, glavna tema razgovora bila je unapređivanje ekonomske suradnje u oblasti energetike, transporta, trgovine, te opskrba Srbije sirovinama i naftom iz Rumunjske. Razmijenjena su mišljenja o situaciji u Jugoslaviji, pri čemu je rumunjska strana, kako ističu beogradski izvjestitelji, izrazila želju za nastavkom dobrih i prijateljskih odnosa sa Srbijom. Izraženo je navodno i razumijevanje, kao i poštivanje stajališta o pravu naroda, a ne samo republika na samoodređenje, i podržan kontinuitet Jugoslavije. Radio i TV Beograd prenijeli su dijelove konferencije za novinare što su dvojica predsjednika održala u Bukureštu. Nakon što je govorio o značenju unapređivanja ekonomskih odnosa, pri čemu je spomenuo gradnju Đerdapa II., željezničke pruge preko Đerdapa, o čemu će, kao i o drugim projektima, razgovarati skupine stručnjaka dviju vlada, predsjednik Milošević je izjavio da cijeni ulogu SAD-a, kao i ulogu Cyrusa Vancea (Sajrus Vens) u rješavanju jugoslavenske krize. Posebno je istaknuo njihove primjedbe na vladanje Europske zajednice, koja je usprkos stajalištu konferencije o Jugoslaviji da mirnim putem treba doći do cjelovitog dogovora i osuditi čak jednostrane akte secesije, postupila drukčije. Milošević je ustvrdio da priznavanjem secesionizma dviju republika ni jedan jugoslavenski problem nije riješen, već je preuranjeno priznanje pridonijelo kompliciranju krize. Milošević je izrazio nadu, da će se konferencija o Jugoslaviji vratiti na polazne principe i da će ravnopravno tretirati sve sudjelovatelje i sve opcije, a pozdravio je dolazak 'plavih kaciga', rekavši da će njihov dolazak predstavljati "točku poslije koje se nikad više ne može ponoviti genocid nad srpskim narodom, kojem je po treći puta u ovom vijeku bio izložen". "Dolaskom mirovnih snaga bit će stvoreni uvjeti za razrješenje krize mirnim putem", nastavio je Milošević, i izrazio očekivanje da će "legitimni predstavnici srpskog naroda i stanovništvo u zonama pod zaštitom UN moći pregovarati o budućnosti, o svojem statusu i sudbini". On je posebno pozdravio odluku Butrosa Galija da indijskog generala imenuje za komandanta mirovnih operacija. Na pitanje nije li Srbija izdala srpski narod u Hrvatskoj, Milošević je odgovorio da "srpski narod ne dijeli tu ocjenu, i da mir ne može biti izdaja". Milošević je opetovao stajališta o tome da je Jugoslavija subjekt međunarodnog prava, da su neki narodi i republike, koristeći pravo na samoodređenje, ali i zloupotrebljavajući to pravo, izišli iz Jugoslavije i odlučili se za secesiju, no to njihovo pravo ne može biti jače od prava onih koji su pokazali lojalnost i koji su za kontinuitet Jugoslavije. "Zbog secesije jednih mi ne možemo prestati postojati", rekao je Milošević, i naglasio, da je prije nastanka Jugoslavije 1918., postojala Srbija kao nezavisna država i Crna Gora kao takva i da su te dvije republike čvrsto odlučile zadržati kontinuiet Jugoslavije. On je dodao i to, da je "Jugoslavija naslijedila međunarodno-pravni kontinuitet od tih dviju država, tako da sada nema razloga da se one moraju boriti za svoj međunarodnopravni status, jer su iz Jugoslavije izišle neke republike". (Hina)dd 202152 MET feb 92