RIM, 16. veljače (Hina) - "Jugoslavenska vojska će se povući i svi okupirani
teritoriji vratit će se pod hrvatsku jurisdikciju. Ne može biti drugog
rješenja". To je u interviewu rimskom dnevniku "Il Messaggero" rekao
predsjednik Republike Franjo Tuđman. U tom interviewu objavljenom danas, on
je najavio da će se izbori u Hrvatskoj održati netom se vojska povuče.
Koliko vremena će proći dok Hrvatska ponovno ne pruzme kontrolu nad
okupiranim teritorijima? - upitao je hrvatskog predsjednika dr. Tuđmana,
dopisnik iz Zagreba, Guido Alferj.
"To će se dogoditi postupno", rekao je dr. Tuđman. "Kada stignu 'plave
kacige', vojska će malo-pomalo napuštati teritorije, a iregularne milicije
će biti razoružane. Granice se neće mijenjati. To je predviđeno Vanceovim
planom, koji smo mi prihvatili bezuvjetno. Vjerujem da će do ljeta Armija
otići".
Nema dakle, nikakvih tajnih dogovora sa Srbjom, po kojima bi teritorijalni
gubici Hrvatske bili kompenzirani aneksijom bosansko-hercegovačkih
teritorija - pitao je dalje novinar.
"Nema nikakvih tajnih dogovora i nikakve 'kompenzacije'. Sastao sam se sa
srpskim bosanskim vođom Koljevićem da bih potražio miroljubivo rješenje
mnogih problema u toj republici. I u svojoj posljednjoj knjizi sam napisao
da se na ovome nesretnom balkanskom području mora naći neki sporazum kako
bi se izbjegli mržnja i rat", odgovorio je hrvatski predsjednik.
Mir u Bosni zaista je ugrožen, smatra "Messaggerov" dopisnik, pitajući
Tuđmana je li suglasan s referendumom o neovisnosti koji hoće predsjednik
Izetbegović, ili je sklon "kantonizaciji", dakle, stvaranju triju etničkih
država: muslimanske, srpske i hrvatske.
"Prije godinu i pol dana predložili smo da Jugoslavija bude zajednica
suverenih država, a Izetbegović je odbio taj projekt", odvratio je Tuđman.
"Vjerujem, da je u sadašnjoj situaciji utemeljen zahtjev Hrvata iz BIH da se
provede 'kantonizacija', osobito pošto su se Srbi praktički otcijepili od
ostatka Republike."
Dopisnik "Il Messaggera" pitao je hrvatskog predsjednika nije li zabrinut
zbog "separastističkih tendencija" Hrvata u zapadnoj Hercegovini koji bi
htjeli pripojenje Hrvatskoj, stvarajući tako novi element destabilizacije.
"Preporučili smo tom dijelu hrvatskog naroda da ne donosi ishitrene
odluke, kako ne bi povećavao napetost", rekao je Tuđman, dodavši, da je
"logično da se oni orgnaiziraju kako bi obranili svoj opstanak u slučaju
nekog srpsko-muslimanskog dogovora, koji bi težio da Bosnu održi u sklopu
neke mini-Jugoslavije."
U mnogim europskim zemljama mnogo se govori o opasnostima po demokraciju u
Hrvatskoj, pa čak o povratku fašizmu, a i o poplavi ultrananalističkih
simbola i obreda - smatra Alfery, upitavši Tuđmana, je li ta uzbuna
opravdana.
"To su neuravnotežene teze neprijatelja hrvatske neovisnosti. Ovdje nema
više nacionalističkih simbola nego u drugim zemljama, na primjer u Italiji
ili SAD. Ako je riječ o desnim ekstremistima, članovima HOS-a, njih je malo,
a njihov politički utjecaj ne postoji. Govorilo se o 20-30 tisuća
naoružanih osoba, a zapravo ih je samo nekoliko stotina", rekao je dr. Tuđman.
Znači, izbori će biti uskoro - zaključio je dopisnik.
"Izbori će biti održani odmah nakon završetka borbi, dakle, kada sva
Armija ode", odgovorio je hrvatski predsjednik, dodavši, kako misli da će
to biti do srpnja, odnosno kolovoza, a da će tada Hrvatska odlučno nastaviti
putom demokracije.
Posljednje pitanje bilo je posvećeno političkim i privrednim vezama između
Hrvatske i Italije. Hoće li se ti odnosi dalje razvijati, zanimalo je
novinara.
"Naravno. Naše su zemlje vezane snažnim povijesnim i kulturnim vezama.
Naravno, nisu manjkali trenuci kriza, kao što se često događa među
susjednim zemljama. Vjerujem da će sada biti moguće ukloniti sve prepreke
koje su sprečavale dobrosusjedske odnose, te će biti moguće izgraditi nove
odnose i nove oblike suradnje. Vrlo mnogo cijenimo napore što su ih uložili
De Michelis, Andreotti, te predsjednik Cossiga, prvi poglavar inozemne
države koji je posjetio napokon slobodnu Hrvatsku", poručio je predsjednik
Republike dr. Franjo Tuđman talijanskim čitateljima.
(Hina) mn
161804 MET feb 92
HNB lani poslovao s 10,5 milijuna eura neto dobiti
Marko Giljača kandidat SDP, Možemo i Srđ je Grad za dubrovačko- neretvanskog župana
Dobit Končara D&ST 118 milijuna eura
Kreće dječji filmski program "Pulica u kaputu"
Inflacija u EU ubrzala i u siječnju; Hrvatska uz bok Rumunjskoj
Fiorentina: Moise Kean je pušten iz bolnice
Kremlj pozdravlja novi američki pristup nakon Trumpovih kritika na račun Zelenskog
Benzin bez promjene, a dizel od sutra za cent skuplji
Splitsko- dalmatinska županija dobila "Mrežu kulture"
Šipić u Slavonskom Brodu predstavio demografske mjere