KRENUO GOSPODARSKI KLUB HRVATSKOG VIJEĆA EUROPSKOG POKRETA

ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Hrvatsko vijeće Europskog pokreta i Europski dom u Zagrebu danas su, u sklopu svojih programa posvećenih Europi '92, otvorili Gospodarski klub. U okviru toga kluba bit će organizirana brojna stručna predavanja i tribine, kojima će biti predstavljena regulativa Europske zajednice i drugih europskih integracija, a namjera je organizatora da time potakne razmjenu mišljenja o izgledima i oblicima uključivanja Hrvatske u europski ekonomski prostor. Klub će raditi po sekcijama koje će voditi ugledni stručnjaci s pojedinih područja interesa (poljoprivredna politika, informatika, tehnologija itd.), a svaka dva tjedna održavat će se stručni kolokvij o pojedinim aspektima povezivanja hrvatskoga gospodarstva s europskim prostorom (porezi, carine, tehnološki i ekološki standardi, zapošljavanje i drugo). Gospodarska obnova Hrvatske bila je tema današnjeg, prvog stručnog skupa u sklopu Gospodarskog kluba HVEP-a. Uvodna su izlaganja, zbog značaja same teme i opsega njezina sadržaja, podijeljena u tri cjeline kojima su obuhvaćena najvažnija pitanja obnove i razvoja hrvatskog gospodarstva - mogućnostima angažiranja stranoga kapitala, monetarno-financijskim aspektima obnove i obnovi kao dijelu razvojne politike. Dr. Vladimir Veselica je, govoreći o mogućnostima privlačenja stranoga kapitala u Hrvatsku, istakao da Republika Hrvatska ima dobre izglede da, zahvaljujući svojim prirodnim bogatstvima, ali i ljudskom potencijalu, relativno brzo uhvati priključak s razvijenim europskim zemljama, brže nego što je to uspjelo, primjerice, Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu. Temeljna je pretpostavka tomu da se čvrsto istaknu odrednice gospodarskog razvoja, prije svega jadranska orijentacija. Predratni je udio Hrvatske u svjetskom turizmu, primjerice, dosizao dva posto, a u brodogradnji i 10 posto. To su, uz pretpostavku prometne valorizacije Hrvatske, čvrste okosnice budućeg razvoja i područja atraktivna stranim investitorima. Veselica računa da bi Hrvatska vlastitom akumulacijom, sredstvima namaknutim istinskom i sveobuhvatnom pretvorbom vlasništva mogla uz strana ulaganja osigurati između osam i 10 milijardi dolara na godinu. Interes stranih investitora je, prema Veseličinim riječima, velik i treba ga poticati sveobuhvatnim, ali i opreznim korištenjem instituta koncesija i hipoteka. Znatno je manji optimizam izvirao iz izlaganja dr. Nevena Matesa o monetarno-financijskim aspektima obnove. Rijetke su zemlje u svijetu, prema njegovim riječima, uspjele uspostaviti čvrst i stabilan monetarno-financijski sustav, a Hrvatska je pritom, zbog naslijeđa prijašnjeg sistema, ratnih razaranja i njihovih posljedica u osobito teškom položaju. Mates je naglasio da je Hrvatska dosad u financiranju rata bila oslonjena na uvođenje široke skale poreza i povećanje poreznih stopa te zaduživanje države kod centralne banke, iako je zamjetan i doprinos našeg iseljeništva. Pritom su učinjeni brojni propusti i zaobiđeni drugi mogući oblici financiranja rata (izdavanje državnih obveznica, raspisivanje ratnog zajma i drugo) među kojima osobito treba istaknuti zaziranje i kašnjenja pri prodaji državne imovine (stanova i drugog). Ako se na sličan način, koji je već sada gotovo nepodnošljiv gospodarstvu, namjerava financirati obnova i razvoj, rezultati će biti vrlo slabi. Stoga je prijeko potrebno odrediti strategiju financiranja razvoja i što prije provesti cjelovitu privatizaciju na svim razinama, zaključio je Mates. Hrvatsko je gospodarstvo, prema svim bitnim pokazateljima u kritičnom stanju i pravo je čudo da u ovakvim, ratnim prilikama iskazuje toliku žilavost, naglasio je dr. Mato Crkvenac u uvodnom izlaganju o obnovi kao dijelu razvojne politike. Pretpostavimo li da je razoreno većim dijelom moguće obnoviti u vrlo kratkom roku od jedne godine, ponovo nam se nameće pitanje daljnjeg razvoja. Pritom se, naglasio je Crkvenac, možemo prikloniti klasičnoj liberalizaciji, sa svime dobrim, ali i puno više lošeg što ona sobom nosi, ekonomici ponude ili pak ciljane liberalizacije. Crkvenac se zalaže za posljednju mogućnost uz organiziranje tržišta (osobito rada i kapitala), maksimiranje privrednog rasta, pri čemu ne bi trebalo forsirati pojedine djelatnosti već uvažavati dobit, isticanje regionalne osobitosti pojedinih područja Hrvatske i hitno donošenje socijalnog programa. Osobito je važno da obnova gospodarstva i priljev stranoga kapitala budu okosnica za izlazak na strana tržišta, budući da je Hrvatska svoja dosadašnja tržišta stjecajem okolnosti već izgubila, zaključio je Crkvenac. (Hina) sj 131436 MET feb 92