RUSKO PRIZNANJE SLOVENIJE I HRVATSKE IZAZVALO BURU U BEOGRADU

ZAGREB, 12. veljače (Hina) -"U ruskoj politici prema Jugoslaviji došlo je do "dramatskog preokreta". Tako jugoslavenska državna agencija Tanjug ocjenjuje moskovsku odluku da napokon prizna neovisnost Slovenije i Hrvatske. Taj je komentar prenio cijeli beogradski tisak..." To se kaže u komentaru Andreja Ostalskog objavljenog u listu "Izvestia" (Izvjestija) od 7. veljače, kojega je tekst Hina danas primila. I nastavlja: "Međutim, odluka Rusije da ne zaostaje za zapadnom Europom u priznavanju Slovenije i Hrvatske teško se može držati neočekivanom. Tome su nas potaknule težnje da uvažimo načela međunarodnoga prava, vrijednosti suvremene civilizacije i sama logika događaja. Ipak se neovisnost dviju bivših republika zaista već ostvarila, a i pravno je priznata od gotovo cijele Europe. I, možda najvažnije, mi iz vlastitog iskustva odlično znamo što mogu donijeti pokušaji zanemarivanja stvarnosti i poricanja prava na samoodređenje naroda. Pred posebnim izaslanikom ruskog Ministarstva vanjskih poslova Jurijem Derjabinom, koji je tek stigao u Beograd, stoji prekomplicirana zadaća: pokušati ne samo uspostavu odnosa s čelništvima novih neovisnih država koje su nastale na ruševini jugoslavenske federacije, nego i očuvanje veza sa Srbijom i Crnom Gorom. Bilo bi zaista tragično prekrižiti vjekovne posebne odnose Rusije sa Srbima i Crnogorcima, koji su isto tako ozbiljno nastradali u svađama komunističkih vođa. Ali to znači da Rusija ne može, čak ni u ime tako uzvišenoga cilja, žrtvovati s mukom osvojena demokratska načela i odbaciti realizam u svojoj vanjskoj politici. Istaknuvši da je priznanje Slovenije i Hrvatske diktirano težnjom da se ne ostane po strani od zbivanja, Jurij Derjabin rekao je dopisniku TASS-a: "Mi smo svakako u prošlosti više puta kasnili, a od toga nije bilo nikakve koristi." On je primijetio da Rusija sada polazi od uspostavljene zbilje i želje da sudjeluje u ukupnom političkom rješenju jugoslavenske krize. "Dramatski preokret" u ruskoj politici nije se dogodio tek danas, već nakon svrgavanja Vrhovne državne komisije, koja je stvarno bila ovladala bivšim SSSR-om sredinom prošle godine. Upravo oni ljudi koji su u kolovozu otvoreno nastupili protiv reformi, već su s proljeća vodili politiku 'potpore jugoslavenskoj cjelovitosti'. I ta je potpora odigrala veliku ulogu u korist građanskog rata, što su ga izabrali jugoslavenski generalštab i prefarbani komunisti u srpskom rukovodstvu. Sada se beogradski leaderi osjećaju izdanima. Ali nekadašnje se obveze odnose na nekadašnje vlastodršce... Jugoslavenska strana, kaže se u službenom priopćenju vanjsko-političke uprave SFRJ, izrazito je kritički ocijenila namjeru Ruske Federacije da prizna Sloveniju i Hrvatsku i izrazila žaljenje u vezi s takvim stajalištem, koje, po njezinu mišljenju, 'u biti legalizira separatizam i otežava traženje političkog sređivanja jugoslavenske krize'. Takvim se diplomatskim izrazima ne služi i provladin beogradski tisak kada tvrdi da Rusija nije samostalna u svojoj vanjskoj politici i da djeluje po diktatu Washingtona (Uošingtona). Nije naravno slučajno ni to da je beogradski tisak pun i takvih napisa koji su suzdržani u neprijateljskom tonu prema ruskom rukovodstvu. S najpostojanijom se pozornošću prate i moskovske nesuglasice. Tako je list 'Borba' u četvrtak prenio iz 'Pravde' dio članka A. Ruckog pod naslovom 'U zaštitu Rusije', a u redakcijskom komentaru objavio da Ruckoj 'ima sve šanse predvoditi koaliciju za svrgavanje Jeljcina'. 'Politika' svojim čitateljima priopćuje o 'negativnim reakcijama moskovskog tiska na rezultate posjeta ruskog predsjednika SAD-u', o tobože prepoznatljivoj 'stopostotnoj vanjsko-političkoj orijentaciji na Ameriku, te gubljenju saveznika u trećem svijetu'. Riječju, izgleda da beogradski tisak vodi propagandnu kampanju u starom dobrom duhu, što smo ga tako dobro naučili prošlih desetljeća. Tanjug pronalazi još jedno objašnjenje. Pozivajući se na 'inozemne promatrače', agencija objašnjava taj korak Rusije posljedicom 'djelovanja židovskog lobbyja u najvišem rukovodstvu ruske diplomacije'. To je zaista univerzalni argument. Samo se njim i može objasniti (onome tko je spreman vjerovati bez dokaza) zašto treba slobodu i demokraciju pretpostaviti činovničkom svevlašću, blagostanje - bijedi, ili miru - rat", rekao je Derjabin dopisniku TASS-a. (Hina) fs 121302 MET feb 92