LIKVIDNOST BANAKA I KRETANJA NA MEĐUBANKOVNOM TRŽIŠTU NOVCA

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Likvidnost hrvatskih banaka tijekom prosinca prošle godine nije se bitno promijenila prema prethodnom mjesecu. Zamjena novca u zadnjem tjednu prosinca privremeno je poboljšala likvidnost, što je pak utjecalo i na iskazano prosječno dnevno stanje sredstava na žiro računima banaka (u prosincu je povećano 27 posto) i na iskazano prosječno dnevno korištenje sekundarnih izvora likvidnosti (smanjeno 15,6 posto). Kretanja na međubankovnom tržištu novca u Zagrebu istodobno su, prema podacima Republičkog zavoda za plan, analize i prognoze, pokazivala relativno visoku ponudu novca i visok stupanj podmirivanja potražnje (78 posto). U prosincu je zabilježen i rast kamatnih stopa (prosjek 136,45 posto) iako su one zbog jeftinog novca i primarne emisije još uvijek duboko negativne. Novost u radu tržišta novca je uvođenje tzv. poslijepodnevnog rada, gdje se kratkoročna sredstva među bankama posuđuju na vrlo kratak rok od jednoga dana. Takvi su krediti tijekom prosinca po iznosima čak premašili do tada uobičajene kredite na pet, 10 ili 30 dana. Ukupni kratkoročni krediti poslovnih banaka u prosincu su porasli 9,2 posto, a pritom su krediti privredi povećani 8,9 posto. Dugoročni su krediti istodobno smanjeni 2,4 posto, pri čemu privredi jedan posto. Stoga se čini da banke nešto pažljivije usklađuju svoju kreditnu aktivnost s dinarskim kreditnim potencijalom i vlastitom likvidnošću. Sredstva na žiro računima u prosincu su povećana ukupno 16 posto. Pritom su sredstva privrede porasla 31,9 posto, a ostalih sektora 3,7 posto. Takvo poboljšanje relativne likvidnosti sektora privrede treba uzeti s rezervom obzirom na izvanredne okolnosti glede zamjene novca. To je utjecalo i na iskazane podatke o novčanoj masi u Hrvatskoj, koje također treba uzimati s rezervom. Naime, dosadašnja je procjena gotovine u optjecaju zamijenjena stvarnim podatkom o zamijenjenoj gotovini. U takvim je okolnostima indikativno samo kretanje depozitnog novca (iako je i na to utjecala zamjena novca), koji je u prosincu povećan 20,6 posto. Treba reći da će od siječnja ove godine svi podaci o novčanoj masi u Hrvatskoj biti pouzdani. (Hina) sj 120818 MET feb 92