PAD PROMETA U TRGOVINI I TEŽAK POLOŽAJ TRGOVINSKIH PODUZEĆA U HRVATSKOJ

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - U Hrvatskoj je promet u trgovini na malo lani bio 21,1 posto manji nego prethodne godine. Pritom je u prosincu taj promet bio realno oko dva posto veći nego u studenome, ali i 44,9 posto manji nego u istom mjesecu 1990. Pritom desezonirani podaci pokazuju da se nastavlja tendencija njegova daljnjeg pada prisutna tijekom cijele prošle godine, izvješćuje Republički zavod za plan, analize i prognoze. Pad prometa u trgovini na malo većim je dijelom posljedica smanjivanja realnih osobnih dohodaka, ali i manje ponude roba zbog pada domaće proizvodnje i manjeg uvoza roba široke potrošnje. Uz to, potkraj prošle godine javljaju se i nestašice pojedinih roba (u prosincu je, primjerice, osobito bila izražena nestašica građevinskih materijala, papirnate konfekcije, kozmetičkih proizvoda, deterdženata i suhomesnatih proizvoda). U takvim se okolnostima, zbog pojave ratnog profiterstva, javila i potreba za kontrolom cijena pojedinih proizvoda, osobito osnovnih prehrambenih artikala, građevinskih materijala i drugog. Promet u trgovini na veliko lani je bio 23,8 posto manji nego prethodne godine. Pritom je u prosincu bio 50,1 posto manji nego godinu dana prije. Slično je i sa zalihama u trgovini, budući da u ratnim uvjetima nedostaje veliki broj artikala, a veće je zalihe rizično stvarati. Tako su zalihe u trgovini na malo lani bile 34,6 posto manje nego prethodne godine, pri čemu u prosincu 56,8 posto manje nego u istom mjesecu 1990. Zalihe u trgovini na veliko istodobno su prema prethodnoj godini smanjene 22,2 posto, a u prosincu su bile 47,2 posto manje nego godinu dana prije. Treba reći da su se trgovinska poduzeća potkraj prošle godine našla u vrlo teškom položaju. Tome je pridonijela i činjenica da je zastala robna razmjena sa Slovenijom, a sve su izraženiji problemi u trgovini s Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska s tom republikom još nije potpisala sporazum o platnom prometu pa se razmjena obavlja samo na temelju kompenzacijskih i barter aranžmana. Tomu treba dodati da je promet s Makedonijom u gotovo potpunom prekidu. U takvim je uvjetima potkraj prosinca prošle godine u stečaju bilo 28 trgovinskih poduzeća s ukupno 1.101 zaposlenim, a dospjele neizmirene obveze tih poduzeća iznosile su 136 milijuna dinara (4,4 posto ukupnih neizmirenih obveza poduzeća u stečaju iz privrede). Istodobno je uvjete za pokretanje stečajnog postupka ispunjavalo 543 poduzeća te djelatnosti s ukupno 5.087 zaposlenih. Osim toga, Fondu zajedničkih rezervi se sa zahtjevima za pozajmice za isplatu osobnih dohodaka prijavilo 15 trgovinskih poduzeća s ukupno 11.086 zaposlenih, a ukupan je iznos traženih pozajmica dosegao 44,8 milijuna dinara. (Hina) sj 120741 MET feb 92