TONU LI AZIJSKI GRADOVI?

JAKARTA, 11. veljače (Reuter/Hina) - Industrija je pogođena nedostatkom vode, zemlja je zasuta smećem, zbog pregrijavanja planete mnogi priobalni gradovi Azije tonu, priopćili su stručnjaci za okoliš. Zbog toga što su mnogi gradovi izloženi poplavama, voda za piće postaje sve slanija, na industriju djeluje korozivno, a uništava ceste po čak i zgrade. Bangkok tone najbrže. Između 1978. i 1981. godine, neki su dijelovi Bangkoka godišnje potonuli 10 centimetara. U vrijeme ljetnih mjeseci, brodovi često ne mogu proći ispod mosta na rijeci Yangtze, kraj Šangaja. Za monsunskog perioda, poplave su u Bombaju sve češće. Podzemne vode su prilično iscrpljene. Zbog neracionalne eksploatacioje podzemnih voda, koje se ne mogu tako brzo obnoviti, podzemni dijelovi ostaju bez vode, pa se zemlja urušava. Jakarta je također jedan od azijskih gradova, koji je ozbiljno pogođen fenomenom potonuća. Ceste su veoma oštećene, i više su valovite nego ravne. Pitka voda je gorući problem. Treba, naime znati, da se u manje od 50 godina, stanovništvo Jakarte povećalo sa 600.000 na osam milijuna stanovnika. Rješenja za sve ove probleme postoje, ali je pitanje da li je to ekonomski moguće i da li postoji politička volja, rekao je predstavnik ureda UNESCO u Jakarti. "Možda će na kraju biti jeftinije da dopustimo da Jakarta potone i premjestimo ljude negdje drugdje", dodao je, rekavši na kraju da bi u tom slučaju Indonezija dobila šansu da izgradi glavni grad sa kanalizacijskom mrežom. Šangaj tone od 1950. g., ali je srećom taj tempo u zadnje vrijeme usporen. Tonu i drugi kineski gradovi, Peking, Ningbo i Tianjin. Od 1960. g., Peking je potonuo nešto manje od jedan metar. Razina mora u Manili narasla je nešto više od metra. Uzroci su gomilanje smeća i otpada i sve deblji sloj mulja u rijeci Pasig. Visina nagomilanog smeća na dnu rijeke iznosi sada četiri metra. Svake se godine povećava broj gradova i pokrajina koje su izložene poplavama. Stručnjaci procjenjuju da će se zbog povišene temperature zraka, uzrokovane velikom količinom ugljičnog dioksida koji otapa ledenu koru, sve više gradova suočavati sa ovim problemima. Stručnjak UNESCO-a smatra da će se do 2050 g., temperatura povećati za četiri stupnja celzija (sedam stupnjeva Fahrenheit-a), a da će se razina mora povisiti za pola metra. "Vrlo malo znamo o klimatskom sistemu, a mnoge zemlje pa i one najrazvijenije kao što su SAD, nisu voljne uvesti mjere kojima bi se smanjilo ispuštanje štetnih plinova iz automobila i industrije", rekao je profesor Roger Birocel, generalni sekretar društva "Earth Savers". (Hina) sj 110939 MET feb 92