SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Tajne policije Istočne Europe Naslov: Jučer policajac danas privatnik Podnaslov: Hoće li i ostale bivše komunističke zemlje otpečatiti arhive tajne policije? Politika oprosta ili kazne. Može li se voditi sudski postupak protiv milijun ljudi? Piše: Steve KETTLE, Reuter PRAG - Posljednji komunistički ministar unutrašnjih poslova Češke i Slovačke, okrivljen zbog zloupotrebe vlasti, izjavio je kako je za tu dužnost odabran upravo zbog svoje političke nekompetencije. On je kaže, bio sasvim obični (tajni) policajac. František Kincl i njegov zamjenik, general Alojz Lorenc, nekada na čelu tajne policije (StB državna sigurnost) koja je prodrijela u sve pore češkoslovačkog života optuženi su za hapšenja "anti-socijalističkih snaga" u godini koja je prethodila rušenju komunizma. Velik se dio njihove obrane sastoji od tvrdnji kako su samo slijedili naređenja. Suđenje, koje će po svoj prilici potrajati nekoliko mjeseci, jedno je od prvih velikih pokušaja u Istočnoj Europi da se pred sud izvedu ljudi koji su rukovodili državnim policijama tijekom vladavine komunizma. Klima psihološkog terora kakvu je uspostavila rumunjska Securitate, poljska SB, albanska Segurimi ili StB - koja je osim toga rukovodila i rasprostranjenom inozemnom špijunskom mrežom - ostavila je duboke rane. Pučanstvo čitave te regije sumnja kako su grupe danas raspuštene tajne policije još uvijek aktivne, čak i u tajnosti, te pokušavaju uzdrmati još nejaku demokraciju njihovih zemalja. U Albaniji, u kojoj je diktator Enver Hoxha toplo pozdravljao tajnu policiju nazivajući je "dragim oružjem 'komunističke' partije", elementi izblijedjele Segurimi okrivljavani su za sve neobjašnjene ekplozije. Glasine su kružile kako su ti ljudi odgovorni i za gospodarsku propast te masovni egzodus Albanaca u Italiju tijekom prošle godine. Međunaslov: Švedska praksa No malo je čvrstih dokaza o tome da su konzervativni bivši tajni policajci angažirani u gerilskim borbama u šumama i gradovima Istočne Europe. Pokušaji organiziranja lova na vještice protiv vođa i članova bivše tajne policije do sada su nailazili na podijeljena mišljenja, posebno u zemljama u kojima su sadašnji visoki službenici često bivši komunisti. U novoj neovisnoj Hrvatskoj, Josip Manolić, čelnik Ureda za zaštitu ustavnog poretka, organizacije koja se uglavnom smatra nasljednikom tajne policije, bio je također visoki službenik komunističke tajne policije. Kada je Njemačka dirnula u osinjak otpečativši arhive tajne istočnonjemačke policije Stasi, ostale bivše komunističke zemlje nisu se složile u tome da je trebaju slijediti. Neki stručnjaci ocijenjuju da je svaka deseta odrasla osoba bila agent ili obavještajac StB-a u Češkoj i Slovačkoj, stoga je to pitanje "zapaljivo". Predsjednik Vaclav Havel - negdašnji disident koji je na vlastitoj koži tijekom više od jednog desetljeća osjetio što znači biti pod paskom i prismotrom StB-a trebao bi svjedočiti na suđenju Kincl-Lorenc, a zalaže se za otvaranje kartoteke StB-a. "Predsjednik vjeruje kako će prije ili kasnije svi povijesni dokumenti biti dostupni javnosti", izjavio je Havelov predstavnik za tisak Michael Zantovsky. Havel zagovara sustav sličan onome u Švedskoj gdje građani imaju pravo redovito zaviriti u službene dokumente vođene o njima samima. Međunaslov: Sumnja u vjerodostojnost arhiva Češka i Slovačka otišla je i dalje od mnogih drugih zemalja pokušavajući zagnjuriti u prošlosti i iskorijeniti bivše tajne policajce. Ljudi za koje se vjeruje da imaju mutnu prošlost nagovarani su da mirno napuste javna i mjesta u vladi. Nekih 45 posto zaposlenih u češkom i slovačkom ministarstvu vanjskih poslova podnijelo je ostavke u zadnje dvije godine. No mnogi su tvrdoglavo ostajali na svojim mjestima, što je pridonijelo da parlament u listopadu 1991. usvoji zakon kojim svi izabrani službenici, ministri, visoki civilni službenici i drugi na javnim mjestima moraju biti provjereni. Aleksandar Dubček, vođa ugušenog "Praškog proljeća" iz 1968. bio je pod nadzorom još mnogo godina nakon tih događaja, te je odbio potpisati zakon u svojoj funkciji predsjednika parlamenta. Uz obrazloženje kako bi se to moglo odraziti na milijun ljudi te počiva na lažnoj postavci o kolektivnoj krivnji. Nekoliko parlamentarnih zastupnika javno je imenovano kao StB suradnici. Jan Kavan, aktivni disident sa sjedištem u Londonu nakon 1968. godine pokrenuo je zakonski postupak kako bi se dokazao nevinim. Neki pak tvrde kako se njihova imena nalaze u dokumentima samo zato što je to proizvoljna "dezinformacija" StB. Slično tome, nekoliko poljskih ministara unutarnjih poslova glatko je odbilo otpečatiti arhive uz objašnjenje kako ih je StB sastavio u cilju diskreditiranja bivših vođa oporbe. Međunaslov: Komunizam na optuženičkog klupi Novi poljski premijer Jan Olszewski, kojemu je jedan od glavnih ciljeva "dekomunizacija" zemlje okomio se na politiku oprosta i zaborava koja bivšim komunistima dozvoljava ostanak na vlasti pa čak i uspješno poslovanje korištenjem bivših veza i poznanstva. No nisu zahtijevana velika suđenja. Osuđeno je i zatvoreno svega osam od 250 bivših službenika Securitate optuženih za ubojstvo više od 1.000 civila tijekom rumunjske revolucije u prosincu 1989. Udruženje bivših političkih zatvorenika koje zastupa više od 100.000 bivših zatvorenika pokušalo je pokrenuti, dosad bezuspješno, "suđenje komunizmu". No predstavnik za tisak nove rumunjske tajne službe koja je ponovo uposlila većinu službenika Securitate, izjavio je kako će komunistički politički zatvorenici uskoro dobiti pravo uvida u svoje kartoteke. Odsjek tajne policije madžarskog ministarstva unutrašnjih poslova raspušten je 1990. nakon otkrića da je protuzakonito prisluškivao oporbene stranke samo nekoliko mjeseci prije slobodnih izbora. Poput Češke i Slovačke u Madžarskoj se pokušavala provesti provjera ljudi na vodećim mjestima ne bi li se utvrdilo da su članovi bivše AWH policije koja je gušila posljedne ostatke otpora nakon pobune 1956. Zahtjev je zapeo u madžarskom parlamentu. No madžarski ustavni sud razmatra zakon kojim se ne dopušta zastara zločina za ubojstva, napade i pobune koji su ostali nekažnjeni tijekom komunističke vladavine. (Hina)dd 081458 MET feb 92