OŠTEĆENO 498 SPOMENIKA KULTURE

ZAGREB, 7. veljače (Hina) - Po podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Ministarstva prosvjete i kulture Hrvatske u ratnim je razaranjima do 5. veljače oštećeno 498 spomenika kulture. Po stupnju oštećenosti lakše je oštećeno 175, teže 127, razoreno je 89, a o 107 spomenika kulture nema podataka. Od početka agresije na Hrvatsku na udaru minobacačkih, topničkih i zračnih napada bilo je 621 naselje, od kojih su 223 povijesna naselja (jedno povijesno memorijalno područje, 47 povijesnih urbanističkih cjelina i 175 povijesnih seoskih cjelina), 24 naselja su razorena, 36 je spaljeno, 78 djelomice razoreno i 85 oštećeno. Od pojedinačnih objekata koji su registrirani ili označeni kao spomenik kulture iz istih izvora se vidi da je oštećeno 37 muzejskih zgrada, 10 arhiva i 16 zgrada u kojima se nalaze knjižnice. Među napadnutim, oštećenim, odnosno razorenim povijesnim naseljima nalaze se i povijesne urbanističke cjeline Dubrovnika i Splita, kulturna dobra upisana u listu svjetske baštine, a ostala su povijesna naselja nacionalnog, regionalnog ili lokalnog značaja. Povijesne jezgre Vukovara, Osijeka, Vinkovaca, Hrvatske Kostajnice, Gospića, Otočca i Petrinje, gotovo su posve razorene. Najteže su stradali sakralni objekti. Od ukupno 262 crkve i samostanske cjeline razoreno je 65, teže je oštećeno 76, a lakše 54 objekta. O 54 sakralna objekta nema podataka o vrsti i opsegu šteta. Među njima je 39 objekata nacionalnog i svjetskog, 45 regionalnog, a 72 objekta lokalnog značaja. Od 262 oštećene crkve i samostana 102 je registrirano, 16 je preventivno zaštićeno, a 164 objekta su evidentirana kao spomenik kulture. Sljedeća vrsta po brojnosti i oštećenosti su civilne građevine (dvorci, ljetnikovci u Rijeci dubrovačkoj, građanske kuće i sl.). Ukupno ih je oštećeno 176 (44 nacionalnog i svjetskog, 20 regionalnog, odnosno 83 lokalnog značaja, a 29 ih je nižih kategorija ili nekategoriziranih). Među stradalim objektima ima i antičkih, predromaničkih, gotičkih, renesansnih i baroknih te objekata povijesnih stilova 19. stoljeća. Projektilima i bombama gađani su i arheološki lokaliteti kao što je Vučedol kod Vukovara ili centurijacija agera u Starigradskom polju kod Starog grada na Hvaru (jedna od triju najbolje sačuvanih u Europi). Pokretni spomenici kulture, osobito inventar sakralnih objekata, premda su mnogi na vrijeme evakuirani i sklonjeni na sigurnija mjesta, također su uništavani, ali i pljačkani. U 23 objekta teško su oštećeni muzikološki i umjetnički iznimno vrijedni primjerci orgulja. U sustavnu razaranju kulturno-povijesne baštine stradavaju groblja od kojih neka imaju iznimnu povijesnu vrijednost, poput groblja sv. Ane u Šibeniku, staroga židovskog groblja u Cerniku i u Dubrovniku i drugim mjestima. (Hina)zg 071506 MET feb 92