HEP: REDUKCIJA (ZASAD) NEĆE BITI

ZAGREB, 7. veljače (Hina) - Hrvatskoj su elektroprivredi ratnim razaranjima pričinjene izravne štete, ukupan iznos kojih se ovih dana procjenjuje na više od 200 milijuna dolara. Izvan pogona je gotovo trećina proizvodnih pogona i postrojenja HEP-a, a porušeno je i oko 60 posto dalekovodne mreže koja je činila okosnicu elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. Taj je sustav prekidom 400 kV prstena "Nikola Tesla" razdvojen na istočni i zapadni dio. U istočnom dijelu (Dalmacija i istočna Slavonija) zasad nema većih teškoća u opskrbi zahvaljujući isporukama iz Bosne i Hercegovine i dostatnim vlastitim izvorima. U zapadnom je dijelu, međutim, stanje znatno složenije jer taj sustav ovisi o termoelektranama na riječkom i zagrebačkom području, za koje je sve teže osigurati gorivo. Temeljni je problem, prema riječima Božidara Kolege, direktora Sektora za upravljanje HEP-a na današnjoj tiskovnoj konferenciji u toj organizaciji, kronična nelikvidnost Hrvatske elektroprivrede. Tako je, primjerice, zagrebačka INA ovih dana zbog neplaćenog potraživanja od 590 milijuna dinara, zaprijetila obustavom isporuka goriva za termoelektrane, što bi zasigurno dovelo do kolapsa cijelog sustava u zapadnom dijelu Hrvatske. Rješenje je nađeno u kratkoročnom kreditu Privredne banke kojim je HEP namirio veći dio (500 milijuna dinara) tog duga. Time, kako ističu u HEP-u, problem nije trajno riješen već je dug dobavljačima prebačen na banku, što će HEP-u pružiti predah od samo desetak dana. U tom se razdoblju može garantirati i uredna opskrba potrošača, pod uvjetom da ne bude nepredviđenih kvarova koji bi iziskivali duži popravak (pet do sedam dana). Trajno rješenje u HEP-u vide u pokriću vlastitih gubitaka iz 1990. i prošle godine (ukupno oko 5,9 milijardi dinara) dugoročnim obveznicama Republike Hrvatske i povišenju cijena električne energije. (Hina) sj 071457 MET feb 92