SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Svečano otvorenje ZOI 1992. u Albertvilleu 8. veljače Naslov: Savoja otvara vrata potoku olimpijskog zlata Podnaslov: Igre nisu ni počele, a rekordi su (visoke cijene organizacije) već potučeni Piše: Michel HENAULT, AFP ALBERTVILLE - Trublje su zasvirale pozivajući u boj za nasljednika bivšeg Sovjetskog Saveza, apsolutnog pobjednika zadnjih zimskih i ljetnih olimpijskih igara, zemlje koju je danas progutala povijest. Olimpijsko je zvono zazvonilo u Albertvilleu odjeknuvši čitavom pokrajinom Savojom. Za manje od šest mjeseci njegova će zvonjava zaglušiti i Barcelonu. Niknut će kula nove olimpijske hijerarhije, izrasle iz geopolitičkih prevrata što su nedavno iscrtali novu sliku današnjeg svijeta. Prva od dviju olimpijskih etapa počinje u Francuskoj, punih stotinu godina otkako je francuski barun Pierre de Coubertin, odaslao u svijet miroljubivu humanističku ideju olimpijskog primirja. Zvono će najaviti početak svečanosti u subotu, oko 17,50, a učinit će to francuski predsjednik Francois Mitterrand, zadužen za otvaranje 16. Zimskih olimpijskih igara tijekom ceremonije koja se najavljuje kao "blistava i magična". Dvadeset četiri godine nakon Grenoblea, 2300 sportaša branit će boje 64 zemlje. Svi sportaši na ledu i snijegu stići će u dolinu Tarentaise, jednu od najraskošnijih u francuskim Alpama. Elita ledenih sportova stupit će u arenu, vođena samo jednim ciljem, zaslužiti neku od 171 zlatne, srebrne ili brončane medalje u 57 disciplina u 14 sportova. Pa bile i od srebra ili bronce, te će medalje nekima vrijediti kao zlato. Međunaslov: Više od dvije milijarde televizijskih gledatelja Francuska nije štedjela sredstva u nastojanju da osigura uspjeh Olimpijade kojoj je već treći puta domaćinom. Prve su priređene u Chamonixu, godine 1924. Ukupna cijena dosegnut će oko 12 milijardi franaka a više od polovice pristiglo je iz fondova državnih ulaganja. Učinak je Olimpijade tako jak, da je samo 2,2 milijarde televizijskih gledatelja povod da se Olimpijske igre u Albertvilleu od samog početka klasificiraju kao prioritetno ulaganje u okviru nacionalnih ulaganja. Velik dio pučanstva što ga Francuska drži svojom vitalnom snagom priprema svečanost koja je zapravo "izložba prestiža", posebno u tehnologiji. Ne treba ni isticati važnost činjenice da spektakl počinje u zoru rađanja nove Europe i na pragu trećeg tisućljeća. Već šest godina Francuska do u tančine priprema Igre koje je željela "ponijeti visoko u planine". Igre što će se održavati na deset mjesta u pojasu od 1600 četvornih kilometara. Savoja je zbog Olimpijskih igara morala ubrzano graditi i ne samo nadokanditi zaostajanje već se i vinuti u 21. stoljeće. Sudeći prema infrastrukturi to je i uspjela. Jer autoceste, ceste, TGV (vlak velikih brzina) pa i telekomunikacije kazuju da je Tarentaise najopskrbljenija pokrajina svijeta. Međunaslov: Mnogo novca, mnogo i glazbe Od 12 milijardi franaka koliko stoje Igre u Albertvilleu, država i mjesne organizacije uložile su pet milijardi, a poduzeća za ceste tri. Četiri preostale prikupljene su iz poreza koji će pokriti troškove funkcioniranja. Najveći je kupac televizija s 1,2 milijardi franaka. ZOI 1992. možda su "igre gorštaka", a ipak su poglavito koncipirane za televiziju koja će doprijeti do gledatelja 50 zemalja. Spektakl će se nazivati grandioznim i uspješnim samo ako to vrijeme dopusti. "Bojim se samo jedne stvari, meteorologije", nikad nije krio zabrinutost Jean-Claude Killy, trostruki olimpijski prvak iz Grenoblea, danas organizator. Iako meteorološke prognoze upućuju na blagonaklonost bogova vremena, Organizacijski je odbor ne oklijevajući cjelokupne Igre osigurao na 30 milijardi franaka. I tu je Albertville potukao rekord. Civilne i vojne vlasti zadužene za sigurnost poduzele su mjere najvećeg tehnološkog dometa. "Moći ćemo reagirati na sve predvidive pa čak i neprevidive situacije", uvjerava Jacques Lambert, prefekt Savoje, odgovoran za besprijekoran tijek svega što se izravno ne tiče sporta. To će stajati 160 milijuna franaka a angažirano je 8500 osoba, vatrogasaca i redarstvenika, te naravno zdravstveno osoblje. Međunaslov: Ražanj za "sovjetskog zeca" Povijest je u svjetsku ropotarnicu gurnula Sovjetski Savez i Istočnu Njemačku. Dva sportska diva, čiji su brojni naraštaji suvereno vladali svjetskom scenom, ostavila su golemu prazninu koju bi Skandinavci trebali popuniti. Ali nije baš uputno praviti ražanj za sovjetskog zeca koji slobodno šeće šumom. Potpuno novi ZND, koja će pod olimpijskom zastavom okupiti glavninu zemalja bivšeg SSSR, još je popriličan div. Olimpijskom pokretu ne manjka junaka, čak ni zimskih. Nazivali su se Sonja Henie, Toni Sailer, Jean Claude Killy ili pak Eric Heiden. Kako će se zvati godine 1992.? Austrijsko-luksemburški Marc Girardelli i Austrijanka Petra Kronberger univerzalni su u alpskom skijanju što je danas već postala prava rijetkost. To bi im moglo omogućiti da zauzmu mjesta među iznimnim sportašima. Njihova svestranost mogla bi ih nekoliko puta dovesti na pobjedničko postolje. Već sjajno etablirani talenti poput Talijana Alberta Tombe, Šivcaraca Franza Heinzera i Paula Accole, kao i njihovih zemljakinja Vreni Schneider i Chantal Bournissen ili Francuskinje Carole Merle, i još poneki, opravdano mogu sanjati o olimpijskom zlatu. U skijaškom trčanju vidjet ćemo Estonku Elenu Vialbe i Rusa Viktora Smirnova, u brzom klizanju ponovno neiscrpljivu Nizozemku Yvonne Van Gennip i norveškog kolosa Johanna Olava Kossa. Odličja u umjetničkom klizanju trebali bi primiti Kanađanin Kurt Browning, Japanka Midori Ita koja će za protivnice imati tri Amerikanke, a među njima i svjetsku prvakinju Kristi Yamaguchi. Plesni par Pau i Isabelle Duchesnay nada su i uzdanice zemlje domaćina. Vladavina prvaka iz Albertivllea skratit će se na polovicu jer će svoje naslovke već za dvije godine morati braniti u norveškom gradu Lillehammeru. Tradicija je žrtvovana kako bi se bolje rasporedili televizijski troškovi, jer ta je institucija sve zahtjevnija, ali bez nje olimpijski spektakl ne bi bio toliko sjajan. (Hina)zk 071258 MET feb 92