KAKO U HRVATSKU DOVESTI POSLOVNI SVIJET I TIME JOŠ ZARADITI

ZAGREB, 7. veljače (Hina) - Hrvatska kongresna ponuda, već od ranije poznata međunarodnoj javnosti, ne nudi samo priliku za zaradu već je i najpogodniji način za dovođenje stranog kapitala u zemlju, rekao je u razgovoru za Hinu savjetnik u Ministarstvu turizma Hrvatske Nikola Račić. Upravo to i jeste razlog da je još u studenome na kongresnom i incentive sajmu u Firenzi uspješno promoviran Kongresni ured Hrvatske. Iako rat i prekid prometnih veza, osobito onih avionskih, ne pogoduju ovoj, po mnogočemu specifičnoj djelatnosti, do sada pokazana spremnost za održavanje skupova u nas - prognozira Nikola Račić - ukazuju da povratak na međunarodno tržište neće biti osobito težak ni dugotrajan. Tome će sasvim sigurno pomoći i prisutnost Hrvatske na specijaliziranim sajmovima, od kojih je za Europu najznačajniji CONFEX u Londonu (veljača) te u svijetu najveći ITME u Chicagu (listopad). Uz samostalne nastupe, Kongresni ured Hrvatske će svoje akcije provoditi u suradnji sa članicama Radne zajednice "Alpe-Jadran", te će posebnu pažnju obratiti tržištima Europe, SAD, Kanade, Australije i Japana. Pri tome valja naglasiti da je kandidatura za pojedine međunarodne ili nacionalne kongrese vrlo složen posao koji zahtijeva detaljnu obradu tržišta. Kako su svjetska i domaća iskustva pokazala, najbolji su promotori kongresne ponude upravo sunarodnjaci - članovi određene međunarodne organizacije, pa u Kongresnom uredu Hrvatske najavljuju sređivanje datoteke svih organizacija i članova. Da je riječ o velikom poslu, svjedoči i podatak da Hrvatskoj predstoji učlanjenje u 2.200 međunarodne organizacija (njihov je član bila Jugoslavija) prije čega treba, dakako, osnovati nacionalna udruženja. Uz organizaciju kongresa i incentiva (nagradno-obrazovnih putovanja što ih međunarodne korporacije organiziraju za svoje najbolje i najperspektivnije radnike), Kongresni će ured , najavljuje Račić, tržištu nuditi i šezdesetak specijalnih tematskih programa u čijoj će izradi i realizaciji sudjelovati i stručne institucije (znanstvene i druge organizacije). Iako je statistika o kongresnom i incentive turizmu u nas manjkava, procjenjuje se da je 1990. godine u Hrvatskoj bilo organizirano 260 međunarodnih skupova od kojih je (bez prijevoza) registriran prihod vrijedan 260 milijuna dolara. Inače, na Hrvatsku - u čijoj su ponudi kongresnih centara upisani Opatija, Dubrovnik, Brioni, Zagreb, Split, Pula i mnogi drugi - otpada više od 80 posto ukupne kongresne ponude nekadašnje Jugoslavije. Najnovija istraživanja pokazuju da svjetsko kongresno tržište obuhvaća godišnje 1,5 milijuna nacionalnih i više od 300 tisuća različitih međunarodnih skupova (kongresa, savjetovanja, sastanaka) na koje putuje oko 200 milijuna sudionika i članova njihovih obitelji. Na njima se ostvaruje prihod od oko 21 milijardu američkih dolara, pri čemu na tržište međunarodnih skupova, od kojih se šezdesetak posto održava u Europi, otpada 8 milijardi dolara. Za ovu se godinu procjenjuje 12 do 13 posto veći broj skupova različitih međunarodnih organizacija. Europska integracija, odnosno potreba ujednačavanja velikog broja propisa, obrazovanja i drugog smatraju se glavnim razlogom da će se broj sastanaka i savjetovanja velikih korporacija povećati čak za četvrtinu. Kako je potrošnja sudionika kongresa, pokazuju svjetske statistike, čak četiri do pet puta veća od one "običnih" turista, to je organizacija takvih skupova unosan posao ali i, zaključuje Nikola Račić, prilika da poslovne ljude upoznamo s našim gospodarskim mogućnostima te ih tako motiviramo da ulažu u Hrvatsku. (Hina) do 070821 MET feb 92