SERVIS POSEBNIH NASLOVA-POLJSKA-KULTURA

Nadnaslov: Slavni poljski režiser o budućnosti nacionalne kinematografije Naslov: Sloboda znači odgovornost Podnaslov: Oslobodivši se stega komunističkog režima koji je za njih "mislio" poljski režiseri moraju naučiti snimati s niskim budžetom i zaštititi se od nemilosrdne konkurencije američkog komercijalnog filma Piše: Michel LECLERCQ, AFP VARŠAVA - Nekada jedna od najdinamičnijih u Europi poljska je kinematografija danas oslobođena okova komunističkog nadzora ali po prvi puta na svojoj koži osjeća nemilosrdna pravila tržišne ekonomije. Poljska je kinematografija u opasnosti, ocijenjuje režiser Andrzej Wajda (Andžej Vajda). Suočen s "dominacijom bez presedana" američke kinematografije i drakonskom redukcijom, pa i blokiranjem državnih potpora, poljski će se film naći u "kritičnoj situaciji", izjavio je Wajda u interviewu za France presse. On je pozvao umjetnike da dokažu kako imaju "više mašte i energije". Ličnost koja je udarila snažan pečat poljskoj kinematografiji Andrzej Wajda (65), proslavio se prije svega svojim ostvarenjima "Obećana zemlja" , "Čovjek od mramora" i "Čovjek od željeza", nagrađen u Cannesu (Kan) 1981. godine. Filmovi koji su razgolitili svu apsurdnost i okrutnost komunističkog sustavu postigli su veliki uspjeh u Poljskoj, unatoč teškoćama u distribuciji. Nakon "Korczaka" (Korčak) (1990.) Wajda priprema početkom ožujka započeti snimanje novog dugometražnog filma, koji bi se trebao zvati "Prsten s okrunjenim orlom", prema knjizi Aleksandra Scibora-Rylskog (Aleksandar Scibor-Rulski) (scenarista "Čovjeka od mramora"). Knjiga koja opisuje komunističko preuzimanje vlasti 1945. godine bila je tijekom 25 godina zabranjena. Međunaslov: Zaštiti poljsku kinematografiju Nadajući se da će ishoditi francusku novčanu potporu za svoj novi film Wajda ističe kako je polovica filmova (tridesetak) predviđenih za 1992. zapravo koprodukcija s Francuskom, Njemačkom pa i Rusijom. Prošle je godine snimljeno svega 25 dugometražnih filmova što je malo u odnosu na 40 filmova (i isto toliko za televiziju) u 1981. godini, dok postoji "kapacitet za proizvodnju sto filmova godišnje", objašnjava Wajda. Primjećujući da je od deset filmova prikazanih u Varšavi devet američkih, Andrzej Wajda naglašava kako se "poljski duh izražavao kroz svoje filmove". Imamo mnogo za reći. Komercijalizacija kinematografije ne smije uništiti naše filmove". Da bi se suprostavio sve jačoj moći distributora on pokušava osnovati mrežu dvorana za prikazivanja i istraživanja. "Pogrešno bi bilo reći da nema publike, buni se režiser. Nemamo mogućnosti doprijeti do te publike". Wajda također predlaže da se ograniče kvote europskih filmova na televiziji kako bi se zaštitila poljska filmska industrija. Međunaslov: Naučiti raditi jeftine filmove Poljska kinematografija financira se izravno iz proračuna za kulturu te gotovo isključivo ovisi o njemu. "Kod nas, na žalost, nema drugih financijskih izvora", naglašava Wajda. On također ističe kako se umjetnici "ne razlikuju od poslovnih ljudi". "Sloboda je umjetnicima donijela nove probleme. Tijekom četrdeset godina uzimali su novac koji su im davali, ne brinući se o njegovu korištenju. Danas moraju naučiti snimati jeftine filmove". On nastavlja strastveno raditi. Osim novog filma postavio je na scenu predstavu "Wesele" (Vesele) ("Svadba") Stanislawa Wyspianskog (Stanislav Vispanski) s kojim putuje Europom. U Varšavi izlaže svoje crteže nastale tijekom njegovih putovanja u Japan, zemlju za koju gaji "pažnju blisku maniji", kako sam kaže. Njegov je veliki plan u stvari izgradnja japanskog kulturnog središta u Krakowu (Krakov), zadatak koji će povjeriti arhitekti Arati Isozaki. U središtu u kojem će biti izloženo 15.000 japanskih umjetničkih djela koje je prikupio jedan kolekcionar krajem 19 stoljeća, bit će izložena i djela stvaratelja suvremenog Japana. (Hina) fs 052012 MET feb 92