SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Međunarodno tržište oružja sve je uže Naslov: Neobuzdana utrka na sve manjem tržištu Podnaslov: Čini se kao da ništa ne može omesti prodaju oružja Piše: Marie JOANNIDIS, AFP PARIZ - Nastavak rusko-američkog procesa nuklearnog razoružanja i objavljena briga velikih sila da "moraliziraju" svoje prodaje oružja, ne ometa neobuzdanu utrku za novim ugovorima na sve užem svjetskom tržištu. Bivši Sovjeti željni deviza i Amerikanci u želji da se riješe suviška baza koje ostavljaju u Europi, te da si tako osiguraju financiranje najsloženije opreme, dugo su na repertoaru tog "velikog bazara" naoružanja, tvrde stručnjaci. Francuzi i drugi izvoznici europskog oružja, Kinezi, Južnoafrikanci, Izraelci i proizvođači zemalja iz Trećeg svijeta (Brazil, Indija), prisutni su u tom lovu klijenata, posebno na još solventne kupce u Zaljevu, jugoistočnoj Aziji i u industrijaliziranim zemljama. Prodaja konvencionalnog oružja bila je u padu od 1985. godine, a u 1990. se podigla na gotovo 22 milijarde dolara, prema procjeni stručnjaka. Sada miruje, nakon vrhunca postignutog ratom u Zaljevu 1991. "Rusi su angažirani u velikoj rasprodaji", izjavljuju neki zapadni stručnjaci, ostajući pri tome oprezni glede obujma tih prodaja. Prema nekim stručnjacima, Iran koji je uključen u veliki program ponovnog naoružanja, čini se da je danas glavni kupac sovjetske prodaje tenkova T-72, zrakoplova "mig" 29 i "suhoi" 27, raketa i klasičnih podmornica. Predstavnici britanskog proizvođača tenkova "vickers" ili predstavnici njemačke industrije, primijećeni su u Teheranu, koji se već opskrbljivao u Kini i Sjevernoj Koreji. Međunaslov: Ruska rasprodaja Pakistan, klijent Amerikanaca, Kineza i Francuza, pokušava uspostaviti nove odnose s Rusijom, glavnim dobavljačem oružja njenom protivniku u prošlosti, Indiji. Pakistan je zainteresiran za tenkove T-72 i za sovjetsku tehnologiju, kao i Izrael koji bi želio izbliza upoznati naoružanje svojih arapskih protivnika. Francuska, treći izvoznik oružja, iza Sjedinjenih Država i bivšeg SSSR-a, u izravnoj je konkurenciji s Amerikancima na više tržišta - posebno u Saudijskoj Arabiji, u Finskoj, koja je zainteresirana za borbene zrakoplove, u Turskoj koja želi kupiti 200 helikoptera, ali i u Njemačkoj koja želi modernizirati Luftwaffe. Francuska će se možda naći suočena s Amerikancima na tradicionalnim tržištima poput Maroka. Amerikanci prodaju po sniženim cijenama zrakoplove F-16 i drugu konvencionalnu opremu koje se žele riješiti i pregovaraju s europskim zemljama iz kojih se povlače, kao npr. iz Španjolske. Južna Afrika, izvoznik oružja - njena 155 mm artiljerija se prodaje po cijelom svijetu, uključujući i Irak - drugi je mogući kupac za kojeg se zanimaju prodavači oružja, u očekivanju skidanja embarga, posebno što se tiče opreme za zaštitu njenih obala i granica: radari, avioni, patrolni brodovi. Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti OUN (Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Kina) trebaju u veljači u Washingtonu nastaviti razgovore započete u srpnju 1991. godine u Parizu na kojima se pripremaju propisi "dobrog ponašanja" glede prodaje naoružanja, doznaje se iz europskih obaviještenih izvora. Jugoslavija i Somalija su pridodane popisu zemalja koje su pod embargom OUN na prodaju oružja, uz Južnu Afriku (od 1977) i Irak od zaljevskog rata. EZ koja je zabranjivala svojim članovima svaku trgovinu u toj sferi s Libijom, Sirijom i Kinom od 1989. godine pridodala im je Burmu. Sjedinjene Države postaju popustljivije u svom embargu protiv bivših članova Varšavskog pakta trgujući preko Poljske. Oni zadržavaju na svojoj crnoj listi Vijetnam, Kambodžu, Angolu i države koje smatraju da su bile, ili su još, sukrivci međunarodnog terorizma: Kubu, Iran, Libiju, Siriju, Jemen, Sjevernu Koreju. (Hina) zk 011920 MET feb 92