INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA GLASILU KATOLIČKE MLADEŽI "MI"

ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman dao je prekjučer opširan interview glasilu katoličke mladeži "MI", povodom 15. obljetnice izlaženja tog mjesečnika. Interview je objavljen u broju koji se pojavio danas. Odgovarajući između ostalih i na pitanje kako gleda na odlučno priznanje Vatikana, "koji je zapravo i diplomatski presedan, za razliku od oklijevanja nekih europskih i izvaneuropskih država, "pa čak i onih gdje su, što je pomalo paradoksalno, katolici u većini", dr. Tuđman je rekao: "To što su oklijevale neke katoličke zemlje pa čak i jedna Poljska koja inače slijedi papu Wojtylu, koji je sigurno za poljski narod najveći autoritet, dakle čak i jedna Poljska nije imala ni čovjeka ni stranku koja bi poslušala ne samo glas i autoritet, nego li i izravno nastojanje Vatikana koji se zauzimao da što veći broj zemalja prizna Hrvatsku, govori o složenosti prilika u kojima smo vodili borbu za priznanje Hrvatske. Sveti otac je dao na znanje da očekuje da će Poljska biti među prvima zemljama koje će priznati Hrvatsku. I naš kardinal Kuharić je razgovarao o tome. Osim velikog moralnog utjecaja Svetog oca i Vatikana, bili su i drugi utjecaji koji su se tome priznanju suprostavljali. Osim formalnog bili su također utjecaji i zelenih novčanica i one politike koja je pod svaku cijenu htjela sačuvati Jugoslaviju". Upitan kako tumači činjenicu da su sve demokrašćanske stranke bile za priznanje hrvatske države, za razliku od socijaldemokratskih stranki, predsjednik Tuđman je, uz ostalo, kazao kako to znači da se u socijalističkom pokretu, čak i u europskom smislu, u socijaldemokraciji, odražavaju stanovite internacionalističke zablude i podcjenjivanje nacionalnog pitanja. Dodao je da je Katolička crkva u novije doba i zahvaljujući Papi shvatila da Crkva ne može ispuniti svoju ulogu ako je odvojena od naroda i ako se, u stanovitom smislu, ne poistovjeti s narodnim bićem. "A to neke socijalističke, socijaldemokratske stranke još uvijek ne shvaćaju. Zbog toga demokršćanske stranke dobivaju sve više važnosti, igraju veću ulogu u političkom životu i u nacionalnom životu pojedinih naroda", istaknuo je dr. Tuđman, podsjetivši kako se to vidjelo osobito na primjeru Austrije, gdje je predsjednik Vlade bio, upravo "zbog tog svog socijalističkog ideološkog opredjeljenja, suzdržaniji glede priznanja hrvatske države". Upitan da li je glavni razlog što je uspio "sve Hrvate staviti pod jednu zastavu slobode" u tome što je više nego itko u hrvatskoj povijesti "vrednovao sve državotvorne snage", dr. Tuđman je odgovorio: "Mislim da jest... Ja sam živio taj program koji sam iznio. Živio ga od svojih prvih spoznaja, od svog djetinjstva, osobno ga proživljavao, proživljavao ga i kao povjesničar, razmišljajući nad hrvatskom poviješću i nad poviješću svijeta. To je ono što sam u programu HDZ-a postavio da, ako želimo izaći iz komunističkog strahovlašća, ako želimo izići iz tog balkanskog zagrljaja koji nas je gušio jugoslavenstvom, moramo ujediniti sve što je bilo pozitivno u hrvatskoj povijesti od desnice do ljevice." Odgovarajući na pitanje kako to da je "upravo mlada inteligencija različite provinijencije, za razliku od starijih i nekih struktura, bez pogreške osjetila i podržala Vaš program o stvaranju hrvatske države", predsjednik Tuđman je odgovorio: "Kao što ste vi u uredništvu 'MI' osjetili, tako je to na svoj način bilo u svim slojevima društva od radnika i seljaka do ostataka hrvatskog plemstva. Nešto što će istom hrvatska povijest morati pravilno ocijeniti, što su, vidite, opet neki farizeji ocijenili nekakvim tobože populističkim pokretom u negativnom smislu. Što su i neki vrli hrvatski intelektualci ocijenili kako narod nije bio svjestan njihovih programa. A nisu osjetili upravo to da je ta državotvorna ideja borba za hrvatski narod koji se održao usprkos svemu, da napokon postane zaista svoj gospodar na svome... Pokazat ću vam kasnije... ostatke raketa i bombe kojima su nas htjeli obezglaviti u Banskim dvorima, s čime još uvijek moramo računati. Jučer sam razgovarao s podtajnikom UN Gouldingom preko dana i navečer, gdje se također osjeća da itekako još ima onih koji bi Hrvatsku na ovaj ili onaj način htjeli ograničiti ili uključiti da vučemo neka tuđa kola." Zamoljen, između ostalog, da osvijetli državotvornu misao i djelo kardinala Alojzija Stepinca, te da kaže što za njega znači često rabljenje sintagme "Stepinčeva Crkva" i "sljedbenici Stepinčeve Crkve", dr. Tuđman je precizirao kako je, za njega kao povjesničara, u razdoblju II. svjetskog rata jedino kardinal Stepinac, od onih hrvatskih muževa koji su se našli na hrvatskoj političkoj sceni, bio na visini povjesne zadaće. "On je sa svojom Crkvom, Crkvom u Hrvata, bio za hrvatsku državu, za hrvatsku samostalnost, a bio je protiv ustaške vlasti zbog njezina profašističkog opredjeljenja. Isto tako, još je više bio protiv komunističkog pokreta, opet zbog njegovih jednostranosti, zbog njegovih zločina", kazao je dr. Tuđman. Pri tom je podsjetio kako je kardinal Stepinac bio za to da hrvatski narod dođe do svoje države, pa se za to bio spreman zauzimati i u okviru NDH za vrijeme II. svjetskog rata, kao i poslije pod komunističkim režimom. Govoreći nadalje o ulozi kardinala Stepinca u II. svjetskom ratu i nakon njega, dr. Tuđman je opetovao kako, "nasuprot i Mačeku i Paveliću i Titu, imamo ličnost Alojzija Stepinca, prvog čovjeka Crkve u Hrvata, hrvatskog muža koji je bio za hrvatsku državu, za uspostavu i održanje te države bez ideoloških ograničenja", te da je u tome Stepinčeva veličina i povijesna zasluga. "Po tome se može govoriti o 'Stepinčevoj Crkvi', Crkvi koja je bila sa svojim narodom, koja je željela samostalnost hrvatske države", nastavio je predsjednik Tuđman, ocijenivši velikom i ulogu kardinala Kuharića u tome što je slijedio Stepinčevu misao, "njegovu ulogu u vrijeme kada je to za njega bilo pogibeljno, pa i po Crkvu". "I danas u okviru Katoličke crkve ima pojedinaca, intelektualaca i ponekih drugih koji smatraju da je pogrešno da Crkva prati politička kretanja u narodima. Ima i u okviru Katoličke crkve pojedinaca, koji pripadaju tzv. crnoj internacionali, koji smatraju da bi Crkva trebala biti odvojena od naroda i da se njena uloga ostvaruje samo u smislu univerzalizma", upozorio je hrvatski predsjednik. Novinari lista "Mi" zamolili su dr. Tuđmana za komentar glede njegova čestog pozivanja na duhovnu i moralnu obnovu hrvatskog naroda. "Duhovna obnova naroda potrebna je iz više razloga", kazao je dr. Tuđman, osobito s obzirom na dugu povijest u kojoj hrvatski narod nije imao svoju državu te u odnosu na sve što je "ostavio nenaravni socijalistički, komunistički poredak u smislu obezvređivanja svih moralnih vrednota, u smislu jednog pogrešnog odnosa prema vlasništvu, prema svim manje-više društvenim pitanjima". Ocijenio je kako je ta duhovna obnova mnogo teža te da će trajati dulje negoli prestrukturiranje društva, ističući da u toj duhovnoj obnovi osobito Crkva može odigrati veliku ulogu, "baš zato što je ona i očuvala nacionalno biće i zato što je bila manje podvrgnuta izopačivanju koje je taj socijalistički poredak donio sa sobom". (Hina) mć 311547 MET jan 92