SERVIS POSEBNIH NASLOVA - BUKUREŠT

Nadnaslov: Jeftini "make-up" glavnog grada Rumunjske Naslov: Balkanski se Pariz prenuo iz sna Podnaslov: Rumunjska prijestolnica prelazi na tržišnu ekonomiju, zasad tek sitnim tezgarenjem i grandioznim planovima Piše: Joachim SONNENBERG, DPA BUKUREŠT - Ako je suditi prema licu rumunjske prijestolnice trgovačka privreda očigledno napreduje. Do prije samo godinu dana žalosno bezbojne ulice Bukurešta sve su šarenije. Autobusi i tramvaji okićeni su reklamnim sloganima, darovima poznatih tvornica cigareta. Zaštitni znakovi tvrtki u izlozima i mnogobrojne privatne trgovine oživljavaju velike bulevare. Više od 58.000 trgovačkih tvrtki upisano je u rumunjski trgovački registar. Od toga je 52.000 privatnih, a među njima gotovo 6.000 raspolaže inozemnim kapitalom. Među njima ističu se i poneka slavna imena poput Christine Valmy iz SAD i Stefanela iz Italije, a da se ne govori o velikim elektronskim tvrtkama s Dalekog Istoka. Pokraj Koncertne dvorane Atheneum francuski modni kreator Pierre Cardin kani izgraditi svoje trgovačko carstvo - višekatnu modnu kuću. Sve je to ponukalo neke poetične duše rumunjskog tiska da iz zaborava izvuku spomen na pretkomunistička vremena, 50 do 100 godina unatrag, kada su domaći stanovnici, ali i brojni stranci, veličali ljepotu Bukurešta nazivajući ga "Parizom Balkana". Ipak, glavni grad Rumunjske daleko je još od starog sjaja i morat će se dobrano namučiti kako bi nanovo osvojio tu laskavu titulu. "Ako vas danas Bukurešt podsjeća na neki drugi grad, onda će to prije biti Istanbul", pisao je ovih dana jedan realističan novinar. Međunaslov: Robna kuća "New York - Pariz" Ima nešto u tome: jer mnoge improvizirane trgovinice i prodajna mjesta na pločnicima i rubovima trgova podsjećaju na orijentalne dućane baš kao i sramotno visoke cijene "svaštarske robe" koju Rumunji tek otkrivaju. Posjet Unirei, najvećoj robnoj kući Bukurešta i jednoj od najvećih u Europi, budi sjećanje na turske bazare. Robna kuća još nije privatizirana, ali uprava je iznajmila pojedine prodajne površine privatnim firmama. Na tezgama do samog ulaza, jedna od tih privatnih tvrtki nudi grijača tijela za stan, jeans i sirijske lakirane cipele. Konkurencija pokraj njih izložila je iste takve cipele, kozmetiku, televizore i glačala. Odjeljenja državne trgovine puna su iznenađenja. U prizemlju se muški kišobran prodaje za 964 leva (oko 25 maraka), a nekoliko katova više naći ćete isti takav u pola cijene. Okolo se vrzma napadno veliki broj prodavača i drugih namještenika, što se međutim ni u kojem slučaju ne odražava na brzinu usluge. Većina njih međusobno se zabavlja i reagira nervozno kada se pojavi potencijalni kupac i drzne ih se omesti. Upravitelj robne kuće Gheorghiu istakao je nedavno, s neskrivenim ponosom, kako je njegova kuća u 1991. ostvarila dobit od približno 35 milijuna leva (milijun maraka). Kako se kasnije doznalo, gubici kuće bitno su smanjeni nakon što je otpušteno 300 od prijašnjih 2.100 namještenika. Robna kuća će ove godine mnogo ulagati. Uskoro će novi zakupci useliti u zgradu. Cijela južna polovica biti će pretvorena u prostranu Boutique galeriju, a prema želji Gheorghiua osobno, bit će to u stilu "New York - Pariz". (Hina) fp 301556 MET jan 92