SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Godišnja sjednica Komisije za ljudska prava UN Naslov: Može li Iranac biti potpredsjednik Komisije za ljudska prava? Podnaslov: Komisija za ljudska prava morat će odlučiti hoće li ili ne javno osuditi zemlje optužene za kršenje proklamiranih načela Piše: Jean-Michel STOULIG, AFP ŽENEVA - Komisija za ljudska prava UN koja je u ponedjeljak prilikom otvorenja godišnje sjednice za svog potpredsjednika izabrala jednog Iranca, morat će odlučiti osuđuje li javno ili ne zemlje optužene za teške prekršaje kao što je Šri Lanka, Burma, Somalija, Irak, Iran, Indonezija (Timor), Kina (Tibet), Zair itd. Ograničenja i zasluge Komisije, koja predstavlja 53 države, ukazale su se odmah u ponedjeljak, nakon izbora, u uredu koji će raditi do kraja sjednice 6. ožujka. Jer, ako predsjednik Pal Solt predstavlja novu madžarsku demokraciju, imenovanje iranskog ambasadora Cyrusa Nasserija za jednog od tri potpredsjednika oneraspoložilo je članove nevladinih organizacija. Član jednog međunarodnog udruženja ocijenio je "iznenađujućim i skandaloznim" imenovanje predstavnika jedne zemlje koja je pod nadzorom specijalnog izvjestitelja Komisije (Reynaldo Galindo Poelh) i koju je prošlog ljeta u Ženevi osudila potkomisija UN (koju čine nezavisni stručnjaci). Nasseri je iranski ambasador pri Ujedinjenim narodima u Ženevi. Mudžahedini (naoružana oporba režimu Teherana) su optužili Nasserija kao jednu od odgovornih osoba za iranski terorizam u Europi. Međunaslov: Pravilno tumačiti Povelju UN Kandidirala ga je azijatska grupa, imenovan je konsenzusom kao i ostali potpredsjednici: Ronald Walker (Australija) i gospođa Suad Liagubi-Uahši (Tunis) - kao uostalom i izvjestitelj, gospođa Ligija Galvis (Kolumbija). Solt, predsjednik madžarskog Vrhovnog suda koji je u predsjedništvu zauzeo mjesto senatora iz Perua, Enriquea Bernalesa Ballesterosa, ocijenio je da "primjena načela povelje Ujedinjenih naroda ne znači neopravdano uplitanje u unutarnje poslove određene zemlje, već moralnu obvezu međunarodne zajednice". Komisija mora ispitati položaj ljudskih prava u Afganistanu, na Cipru, u Kuvajtu pod iračkom okupacijom, u Iraku, na jugu Libanona, na Kubi, u Rumunjskoj, Salvadoru, Albaniji, Afganistanu te Iranu. Uobičajeno se Komisija saziva i da ispita situaciju na područjima što ih je Izrael okupirao i zbog prilika u Južnoj Africi. Nije sigurno hoće li se o slučaju Burme, koji će biti razmatran takozvanim tajnim postupkom (sa Somalijom, Sudanom, Čadom, Bahreinom, Sirijom i Zairom) javno raspravljati. Možda će se tako postupiti u slučaju Zaira, govori se u obavještenim krugovima. Međunaslov: Deklaracija o manjinama Jedan diplomat iz zapadne Europe izjavljuje kako postoje razlozi za strahovanje da "pasivna solidarnost" zemalja Azije ide zapravo u prilog Burmi te da spriječava raspravu o današnjem Kuvajtu, Šri Lanki, Timoru i kineskoj represiji na Tibetu. Kineska represija o kojoj se 1991. raspravljalo na potkomisiji bila je predmet oko čega se po prvi puta u 40 godina jedan organ UN nije usuglasio. Potrebno je izglasati dvije značajne deklaracije: o nestancima pod prinudom politički nepoželjnih osoba i o manjinama. Prvi prijedlog, što ga je prošlog studenog pripremila radna grupa, želi prinudni nestanak nepoželjnih osoba, običaj dugo poznat u Latinskoj Americi, proglasiti "zločinom protiv čovječanstva", naglašavajući kako ih niti jedna država ne bi smjela dozvoliti čak ni u vrijeme političke nestabilnosti. Drugi tekst, sastavljen u prosincu, je "deklaracija o pravimaa etničkih, vjerskih i jezičnih manjina", prava koje će države biti dužne ne samo priznati već i podupirati. Taj dokument, prvi takvog tipa sastavljen pri Ujedinjenim narodima, osobito je značajan u doba obnove nacionalizama kao što je slučaj s Jugoslavijom. (Hina) 292116 MET jan 92