RAZGOVOR U SANU O KONFERENCIJI U DEN HAAGU

BEOGRAD, 28. siječnja (Hina) - U Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti danas je održan razgovor sa skupinom srpskih eksperata na konferenciji u Den Haagu. Ocijenjeno je da je na konferenciji međunarodno pravo doživjelo poraz i da je bačeno u sjenku politike. Haški dokument bio je smrtna osuda za Jugoslaviju i prihvatili su je svi prvaci republika s oduševljenjem, osim predsjednika Miloševića. Akademik Miodrag Jovičić je rekao da je "Srbija doživjela poraz i poniženje sa svim što se dogodilo na Haškoj konferenciji i poslije nje". "Danas Srbija više nije sigurna da će biti poštovana prava Srba izvan Srbije, a kamoli da se ostvari cilj da svi Srbi žive u jednoj državi", rekao je Jovičić. Smilja Avramov je rekla da je "bitka izgubljena prije nego što je počela, jer je presuda Jugoslaviji donijeta prije nego što su sudionici došli na Hašku konferenciju". Ona je rekla da su članovi grupe eksperata bili zapanjeni odbijanjem svih formalno pravnih prijedloga - donošenja pravilnika o radu, zapisnika, pravodobnog dobivanja dokumenata. "Sa scene se željela eliminirati zemlja, koja bi mogla igrati samostalnu ulogu. Kolektivno priznavanje Jugoslavije nije imao tko podržati. Masoni je nisu podržali, kao što su učinili 1918., jer su sada sami razbijeni. Tradicionalni prijatelji Srbije i Jugoslavije, Francuska i Velika Britanija, oslabljeni su, nesposobni za samostalne poteze. Srbija se našla bez političkog identiteta sa starim simbolima, erupcijom primitivizma i tradicionalizma na najnižoj razini, s istrošenim modelom", izjavila je Smilja Avramov i rekla da Srbija nije lokalni fenomen već dio krize koja potresa Europu i svijet. Predsjednik SANU Dušan Kanazir zamjerio je Europi "zbog njenog ponašanja rukovođenog interesima, a ne etničkim principima. "Izlaz će za nas biti dug, težak u psihosociološkom smislu. Suočeni smo sa socijalnim i ekonomskim teškoćama, što će stvarati nezadovoljstvo u narodu i moguće su socijalne eksplozije", rekao je Kanazir. On je podsjetio da je "SANU svojim Memorandumom iz 1985. godine predvidjela sve što će se dogoditi i ukazivala na izlaze", no "znate kako je tada političko rukovodstvo reagiralo". Kanazir se zauzeo za "utvrđivanje ciljeva društvenog razvoja, koji će biti utemeljeni na znanosti, a ne na ideologiji i emocijama". Milivoj Drašković je istaknuo "grešku Srbije u inzistiranju na očuvanju federacije". "Srbija je zagovarala federativni model kada je bilo jasno da ga nitko neće", rekao je on, dodavši da se računalo na Bosnu i Hercegovinu i Makednoju, a "Crna Gora se smatrala sigurnom". "Danas, međutim, nitko neće Jugoslaviju", rekao je Drašković i posebno upozorio na prijedloge Crne Gore, koji su ispod formule Gligorov-Izetbegović, i ispod Ustava iz 1974. godine. Oskar Kovač je rekao da je Srbija potcijenila Europsku zajednicu, koja je postala velesila. On drži da nije sve izgubljeno, da se "sve zemlje ne mogu integrirati u Europsku zajednicu i da je u razvoju suradnje s njima šansa za Srbiju". "Srbija se ne smije zatvarati u svoje granice u odnosu prema drugima u Jugoslaviji i prema svijetu". "Nije pametno podizati barijere, koje će netko kasnije s velikom mukom morati rušiti", rekao je Kovač. (Hina) do 282138 MET jan 92