IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA, RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 28. siječnja (Hina) CHRISTIAN SCIENCE MONITOR (SAD) - List u uvodniku ističe da SAD građanski rat u Jugoslaviji uporno tretiraju kao problem kojeg treba riješiti Europa. "SAD nisu priznale ni jednu od jugoslavenskih republika u želji da izbjegnu eksploziji u BiH. Amerika je cijelo vrijeme željela da se krvoproliće na Balkanu svede na najmanju moguću mjeru. Međutim, europsko priznanje secesionističkih republika stvorilo je novo stanje. U zemlji oslabljen, a međunarodno izoliran, srbijanski vođa Slobodan Milošević odustaje od svojih ambicija o velikoj Srbiji i sada podupire dolazak plavih kaciga te pokušava umiriti svojeglave srpske vođe u "Krajini". Budući da SAD nisu priznale ni Sloveniju ni Hrvatsku, možda bi sada mogle preuzeti ulogu nepristranog posrednika u sporu. Ali s obzirom na raspoloženje u Europi", zaključuje list, "SAD sada moraju razmišljati o tome kada da priznaju te dvije republike. Ako se prekid vatre ne održi i mirovne snage UN ne budu razmještene, SAD će morati podupirati propalu politiku." RADIO DEUTSCHE WELLE -RDW (Njemačka) - "Pozitivan dojam koji je zamjenik glavnog tajnika UN Marrack Goulding ostavio tijekom svoje mirovne misije u Beogradu potkrepljuje nade u skori dolazak plavih kaciga, a samim tim i u stabilizaciju još uvijek podosta 'klimavog' primirja, kaže Gustav Chaluppa. "Naša stajališta su vrlo slična", navodi dopisnik Gouldingove riječi i ističe da je to "Goulding rekao poslije susreta s vodećim srbijanskim političarima koji su svojedobno ne samo zatražili intervenciju plavih kaciga, nego su Cyrusu Vanceu dali i konkretna obećanja u pogledu provedbe njegova mirovna plana." Činjenicu da čelnici srpske manjine u Hrvatskoj taj plan odbijaju i da su se navodno oko toga zavadili s Miloševićem Chaluppa osjenjuje kao "dogovorenu varku". "Spomenuti čelnici srpske manjine zahtijevaju dodatna jamstva UN, čak prijete neprijateljskim akcijama preme mirovnim snagama. Srpska manjina u Hrvatskoj ovisi, o političkoj, gospodarskoj i vojnoj pomoći Srbije. Budući da je i vođa srpskih četnika Vojislav Šešelj podupro Miloševića, nema više gotovo nikakve sumnje da će i oni prihvatiti mirovni plan UN". Dopisnik dodaje "da će predsjednici srpskih republika, krajine te zapadne i istočne Slavonije, Babić i Hadžić, čiji su samopouzdanje i pretenzije obrnuto srazmjerni značaju njihovih republika, pokušati u razgovoru sa zamjenikom glavnog tajnika UN postići neka poboljšanja. Jer, drži Chaluppa, međunarodno priznanje Hrvatske otežava njihov položaj. Ako je američki ambasador W. Zimmermann svojom nedavnom izjavom da SAD ne prihvaćaju nikakvu promjenu granica u Jugoslaviji i da priznaju granice Hrvatske, raspršio i posljednje nade srpskih ekstremista, Srbiji znači, preostaje samo izbor između EZ i UN, a u mirovnom planu UN vidi manje zlo", završava Gustav Chaluppa. FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG (Njemačka) - List objavljuje članak Viktora Meiera pod naslovom "U Hrvatskoj počinje poratno vrijeme" u kojem između ostaloga, piše: "Rat je doveo pod tuđu okupaciju četvrtinu do trećine državnog teritorija i prekinuo ili otežao sve važnije veze unutar republike. Unatoč tome Hrvatska može biti ponosna na vojne rezultate svojih novoosnovanih oružanih snaga. Zemlju je zbog njezine geografije teško braniti, ali svoja glavna područja Hrvatska je uspjela zadržati i ostati funkcionalno sposobna. To stvara preduvjete za međunarodno priznavanje. Na odgovornim mjestima se kaže da je borbena snaga Hrvatske vojske posljednjih tjedana, dapače, i mjeseci svakim danom sve više rasla, ne samo zbog visoke motivacije, nego zahvaljujući i poboljšanom naoružanju. Embargo na isporuku oružja, barem što se tiče lakog oružja, nije spriječio jačanje borbene snage, nego ga je pretvorio u pitanje cijene (...) U Zagrebu se stvara dojam da hrvatsko vodstvo nije uspjelo o svojoj republici u inozemstvu izgraditi sliku jedne demokratske, liberalne i na budućnost usmjerene zemlje. Previše se gleda unatrag, na povijesnu prošlost, i traže saveznici u izričito konzervativnom taboru, koji je osim toga svjetonazorno sužen na jednostrano shvaćenu srednju Europu. Stanovite izjave predsjednika Tuđmana pridonose tom dojmu. Dapače, Tuđman ima i muka, napose u anglosaksonskom svijetu, da se obrani od kritika njegova antisemitizma ili kulturno-politički neodrživih izljeva neskromnosti u odnosu na istočni svijet. Ako se u uredima za novačenje pripadnika Hrvatske garde psuje na pravoslavce, onda se to možda i može shvatiti, ali ako to čini predsjednik Republike Hrvatske, onda je to za mnoge ljude politički dvojbeno. Hrvatska se izolirala unutar jugoslavenskog spektra. Umjesto da traži saveznike, ona je sebi pribavila ako ne neprijatelje, a ono ipak skeptike. Negativno djeluju glasine o podjeli Bosne, što pothranjuje neskriveno nepovjerenje Muslimana da im se negira status vlastite nacije. Tuđman uvijek iznova opovrgava takve izjave, ali one su poznate i učinkovite u politici. Zagreb dosad nije priznao neovisnost BiH. Ako Hrvatska očekuje pomoć od Zapada, onda se od Zagreba smije očekivati i potpora za zapadne interese. Jedan od takvih interesa je trenutačno posve sigurno održanje integriteta BiH". (Hina) 280516 MET jan 92