U HRVATSKOJ OKO 180.000 RADNIKA BEZ RADNIH MJESTA ZBOG RAZARANJA I I OKUPACIJE

I OKUPACIJE ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Broj radnika koji su ostali bez posla zbog toga što su njihova poduzeća razrušena ili se nalaze na okupiranim područjima Hrvatske, pa je odlazak na posao onemogućen, procjenjuje se danas na oko 180 tisuća, izvijestila je direktorica Zavoda za zapošljavanje Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji Republike Hrvatske Dubravka Markt. Od tog broja oko 85 tisuća je onih čija su poduzeća, odnosno organizacije razrušene, a samo na osječkom području služba Zavoda za zapošljavanje zabilježila je više od 40 tisuća takvih radnika, od toga oko 30 tisuća iz Vukovara. Među najvećim razrušenim poduzećima i organizacijama s tog područja jesu "Sloboda", "INA" Osijek, "LIO", Hotel "Osijek", Poljoprivredni fakultet, kombinat "Belišće" i drugi. Područna služba Zavoda u Sisku popisala je iz Petrinje, Gline i Kostajnice oko 15 tisuća radnika iz razrušenog "EPOL-a" iz Petrinje, "Pounja" i "Majura" iz Kostajnice, "Gavrilovića", "Finela" i "INA-Rafinerije". Oko 95 tisuća radnika ostalo je bez posla zato što su im poduzeća na okupiranim područjima Hrvatske. Na području Vinkovaca služba Zavoda za zapošljavanje popisala je više od 20 tisuća takvih radnika, a više od 15 tisuća zabilježile su i službe u Dubrovniku i Osijeku. Precizno prikupljanje podataka onemogućeno je zbog toga što su podaci primjerice iz Knina ili Ličkog Osika bili nedostupni, pojasnila je Dubravka Markt. Pravo na isplatu zajamčenog osobnog dohotka, prema Uredbi o načinu isplate zajamčenih osobnih dohodaka određenim kategorijama radnika, ti će radnici ostvarivati u tri faze, izvijestio je pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje za pravne, kadrovske i opće poslove Borislav Vugrinec, a tek posljednja jest isplata u zavodima za zapošljavanje. Premda je, prema Uredbi, vrijeme isplate zajamčenih osobnih dohodaka za protekli mjesec zadnja dekada ovog mjeseca, Zavod još nije primio naloge, pa nema ni prvih isplata. Podnošenje zahtjeva Kriznom štabu ili povjereniku Vlade u sjedištu poslodavca prva je faza u ostvarivanju prava na zajamčeni osobni dohodak. Zahtjev podnosi poslodavac, a, ako ga nema, grupa radnika. Krizni štab donosi formalno rješenje, u prilogu kojeg je popis svih radnika koji rade kod tog poslodavca, a koji na temelju tog rješenja imaju pravo na isplatu zajamčenog osobnog dohotka. Druga faza počinje podnošenjem zahtjeva Fondu zajedničkih rezervi, od strane poslodavca, za odobravanje brutto sredstava za isplatu zajamčenog osobnog dohotka. Po donošenju odluke Fond uplaćuje odgovarajuće doprinose (zdravstvene, mirovinske i druge), a Zavodu za zapošljavanje dostavlja netto iznos za zajamčeni osobni dohodak. U trećoj fazi poduzeća se javljaju Zavodu za zapošljavanje za isplatu. Zahtjev fondu rezervi poslodavac obnavlja svaki mjesec, a pravo na zajamčeni osobni dohodak teče tako dugo dok poslodavac ne javi da se rad nastavlja, te da će radnici kod poslodavca nastaviti ostvarivati osobni dohodak. Ovih dana objavit će se i naputci o primjeni Uredbe, kako bi se izbjegle poteškoće koje se javljaju u postupku ostvarivanja prava na zajamčeni osobni dohodak. (Hina) zg 261951 MET jan 92