SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Trgovina heroinom nastavlja se unatoč ratu u Hrvatskoj Naslov: Balkanski put droge Podnaslov: Međunarodni odbor za kontrolu narkotika pojačava suradnju s bivšim komunističkim zemljama Piše: Meriel BEATTIE, Reuter BEČ - Šverceri drogom koji heroin krijumčare balkanskim putem i dalje neometano trguju usprkos ratu u Jugoslaviji, kažu stručnjaci za narkotike. "Rekla bih da za njih posao teče kao i obično", kaže Dagmar Thomas Haslasek iz Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika pri UN (INCB). "A ilegalnim trgovcima u Jugoslaviji možda je čak i lakše operirati unutar zemlje". Izvješća što ih je INCB primio od Interpola pokazuju da gotovo 75 posto od 6,1 ne heroina zaplijenjenog u Europi u 1990. pristiže "Balkanskim putem" iz Afganistana i Pakistana preko Turske i bivše Jugoslavije na Zapad. Iako su glavne prometnice na tlu bivše Jugoslavije zatvorene zbog rata, službenici odjela za narkotike drže da su krijumčari malko pomaknuli svoju cestu prema sjeveru. Približne brojke zapljene u 1991. kazuju da raste promet na balkanskom putu droge. "Izabrali su sjevernu cestu iz Bugarske, Rumunjske, zatim se put nastavlja kroz Madžarsku, te kroz Austriju-Njemačku ili Madžarsku-Češku i Slovačku." Službenici kažu da većina švercanog heroina putuje u šleperima, koji često izbjegavaju carinskoj kontroli. Prema mišljenju gospođe Thomas-Halasek jugoslavenski su carinici uspjeli nastaviti borbu protiv šverca droge, unatoč ratu što se vodi u Hrvatskoj. Međunaslov: Prvi susret Albanije s drogom "No policija, moram priznati, sada ne posvećuje pozornost drogi kao nekada i vjerujem da se bavi drugim stvarima", kaže ona. Iako se Madžarska te Češka i Slovačka čine dobro pripremljenima za borbu protiv šverca droge, Rumunjskoj nedostaje osnovne opreme, a bugarskim carinicima više obuke, dodala je ona. Bivše komunističke zemlje bore se za izgradnju svojih gospodarstava, ali pritom trebaju i upozoriti javnost na potencijalnu opasnost od droge. "Ako nemate što jesti ili imate, na primjer, stambeni problem, teško je uvjeriti javnost da je pooštrenje zakona o drogama prioritetna stvar. "No službenici su, čini se, svjesni da je, ako svoju zemlju prepuste na milost i nemilost drogi, samo pitanje vremena kada će se susresti s problemom ovisnosti." Čak je i mala Albanija, koja se polako budi iz četiri desetljeća staljinističke izolacije, a ima svega nekoliko prometnica, zabilježila prve slučajeve šverca droge. "Prva smo upozorenja i zahtjeve za pomoć primili iz Albanije u 1991. godini", kaže Thomas-Halasek. "Nemaju sredstava za kontrolu i nemaju iskustva s drogom". Sjedište Međunarodnog komiteta je u Beču i ono sada planira otpočeti suradnju i s Albanijom. (Hina) zg 251536 MET jan 92