SERVIS POSEBNIH NASLOVA DISCOVERY

Nadnaslov: Međunarodna godina svemira uz 500-godišnjicu otkrića Amerike Naslov: "Discovery" otkriva mikrogravitaciju Podnaslov: Malo pomalo shvatili smo važnost sile teže - Tako će biti i s mikrogravitacijom Piše: Alain RAYMOND, AFP CAP CANAVERAL - Američki svemirski brod Discovery krenuo je u srijedu, 21. siječnja, na prvi iz serije od četiri međunarodna zadatka, predviđena za 1992. godinu, a koja se odnose na proučavanje mikrogravitacije pri visini od 301 km. Uz sedam članova posade, od kojih su dva strana astronauta, Ulf Merbold, Nijemac iz Europske svemirske agencije (ESA) i Roberta Bondar iz Kanadske svemirske agencije (ASC), Discovery nosi u svom spremištu laboratorij Spacelab. Ultramoderni uređaji tog laboratorija omogućiti će provedbu 55 ispitivanja što ih je zamislilo 225 znanstvenika iz 16 zemalja ne bi li shvatili jedan još nepoznat svijet: svijet mikrogravitacije. Bez sile teže - gravitacione sile, koja vlada na Zemlji - ništa se ne zbiva kao na našem planetu, ni fizičke ni kemijske pojave, a niti čovjek, niti biljke, ni stanice itd. ne mogu živjeti kao u prirodnoj okolini. "Sila teže oblikuje svijet koji poznajemo, u kojemu živimo", naglasio je Ron White, jedan od znanstvenih stručnjaka misije. Treba dakle razumjeti djelovanje bestežinskog stanja ili mikrograviteta koji igra odlučujuću ulogu u prostoru kamo će se čovjek jednom možda morati naseliti. Ta misija IML (International Microgravite Laboratory) obilježava i početak Međunarodne godine Svemira (ISY), koja treba svečano obilježiti 500-tu obljetnicu Kolumbovog otkrića Amerike. Međunaslov: Poput Kolumba objasniti ono što se ne vidi "Poput slavnog moreplovca, zadatak je i ove misije objasniti ono što se ne vidi", dodao je White aludirajući na onu "Indiju" za kojom je tragao pustolov iz Đenove. Sedam studijskih misija o mikrogravitetu planira se obaviti u slijedećih nekoliko godina, a četiri ove godine, od kojih je jedna u potpunosti njemačka, druga je, također s posadom međunarodna, te prva automatska misija Eureca s europskom platformom koja će na šestomjesečni put samostalno krenuti u srpnju, a naknadno će je vratiti drugi svemirski brod. Proučavanja poput sedmodnevnog na Discoveryu, obavljat će se tijekom cijele godine i na američkim svemirskim brodovima kao i na ruskoj svemirskoj stanici Mir. Svemir, više nego ikada postaje međunarodni. Primjer: šest astronauta iz raznih zemalja Europe letjet će u svemirskim brodovima NASE i u svemirskoj stanici Mir tijekom slijedećih šest mjeseci. Osim Ulfa Merbolda i Roberte Bondar, američki svemirski brodovi će u svemir povesti Belgijanca Dirka Frimouta, zatim Švicarca Claudea Nicolliera i Talijana Franca Malerba. U sovjetskoj letjelici Mir letjet će Nijemac Flade u ožujku i travnju, a u srpnju i kolovozu će ga zamijeniti Francuz Michel Tognini. Svi će na razne načine istraživati mikrogravitet, čovjeka u svemiru, ili će se baviti osnovnim ili primijenjenim proučavanjem karakteristika tekućina, plinova, molekula, stanica, biljaka, insekata i utjecaja svemirskih zračenja na jaja i embrione. Međunaslov: Međunarodni svemir doista ne poznaje granice "Trebamo razumijeti let u mikrogravitetu kako bismo otkrili novi svijet, izjavljuje Jean-Jacques Dordain, nekada jedan od stručnjaka za mikrogravitet u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA). Nećemo sve odjednom spoznati, za to ćemo trebati možda desetak godina. Stoljeća su bila potrebna za usavršavanje tehnika koje svakodnevno koristimo. Malo pomalo shvatili smo važnost sile teže. Tako će biti i s mikrogravitetom". Prisustvo svih tih europskih astronauta ne znači da ne sudjeluju i američki astronauti. Za svaki let svemirskog broda treba pet ili šest američkih astronauta (46 u 1992. godini) koji će sudjelovati. Nadalje, unatoč problemima, Rusi nisu obustavili svoj svemirski program. Liječnici, fizičari, kemičari, astrofizičari ... svaki put ponešto nauče. Misija IML-1 Discovery treba se vratiti na Zemlju u Kaliforniji, 29. siječnja u 15 sati. (Hina) 242148 MET jan 92