PREDSJEDNIK TUĐMAN PREDAO STEPINČEV LEPOGLAVSKI KALEŽ KARDINALU KUHARIĆU (ŠIRA VERZIJA)

(ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman predao je sinoć u Vili "Zagorje" nadbiskupu zagrebačkom, kardinalu Franji Kuhariću kalež kojim je kardinal Alojzije Stepinac služio misu za vrijeme svog tamnovanja u kaznionici Lepoglava od godine 1946. do 1951. i album fotografija tog kaleža. Činu predaje nazočni su bili predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, potpredsjednik Vlade dr. Milan Ramljak, ministar prosvjete i kulture, akademik Vlatko Pavletić, nadbiskup riječko-senjski Anton Tamarut, biskup đakovačko-srijemski Ćiril Kos, pomoćni biskup zagrebački Juraj Jezerinac i novoimenovani pomoćni biskup zagrebački Marko Culej. Predsjednik Tuđman u prigodnoj je riječi istaknuo da je činom predaje kaleža izvršen mali dug očuvanju uspomene na kardinala Stepinca odnosno na njegove teške dane tamnovanja u Lepoglavi. "Sve što je povezano s kardinalom Stepincom valja čuvati, jer je on bio čovjek koji je najsvestranije i najvjerodostojnije obilježio jednu tragičnu epohu povijesti hrvatskoga naroda", rekao je hrvatski Predsjednik. "U tragičnim danima Drugog svjetskog rata na hrvatskom tlu našlo se nekoliko ljudi koji su obilježili to razdoblje", nastavio je dr. Tuđman, spomenuvši pri tom dr. Vlatka Mačeka, Antu Pavelića i Josipa Broza. Za dr. Mačeka je rekao da se, "kao predsjednik ne samo Hrvatske seljačke stranke, već svih Hrvata", bio, u ime vlastita shvaćanja demokratskih načela, držao postrani, ne želeći se uključiti u tadašnje događaje. "Suprotno njegovim shvaćanjima ideologija fašizma i komunizma, bio je Ante Pavelić, koji je izišao iz pravaškog pokreta; sasvim sigurno, težio je stvaranju hrvatske države, ali je bio instrument osovinskih fašističkih sila, i u tom sklopu - stavši na čelo te Nezavisne Države Hrvatske, koja je stvorena u okviru Hitlerova nova europskog poretka - dopustio je da taj režim koji je uspostavio učini i zločine, dopustio je da hrvatski narod dijeli sudbinu tih osovinskih sila", rekao je dr. Tuđman. "Bio je tu Josip Broz, Hrvat-komunist. Treba se podsjetiti da je stupio na scenu kod ubojstva Radića, i bio je Hrvat i komunist, ali je isto tako bio prije svega komunist, i - bez obzira što je težio da u okviru komunističke ideologije i utopije riješi također hrvatsko pitanje - dopustio je i zločine nad hrvatskim narodom i sve ono što se kasnije zbilo", rekao je dr. Tuđman te nastavio: "Uz takvu trojku na hrvatskom povijesnom tlu bio je Alojzije Stepinac - jedini čovjek koji nije podlegao nikakvim ograničenjima, kao što su to sva trojica koje sam spomenuo, ideološkim i stranačkim. Alojzije Stepinac bio je prvi čovjek Crkve u Hrvata, bio je Hrvat koji je znao da nema opstanka naroda i života naroda bez njegove države, bio je za hrvatsku državu bez obzira na ideologiju, stranačka opredjeljenja. I to je ono što ga čini velikanom... Slijedeći njegovu misao, osobno mogu reći da sam u programskom stvaranju, pa i u osmišljavanju naše politike vodio računa o svoj trojici i da je od ove trojice političara koje sam spomenuo bilo potrebno uzeti u novi hrvatski program, u novu hrvatsku renesansu, u preporod hrvatskog naroda, ono što je bilo pozitivno, ali je bilo još više toga za odbaciti. Dok se, naprotiv, od misli i djela kardinala Stepinca moglo uzeti sve. Moglo se uzeti čovjekoljublje, mirotvornost, povezanost Crkve i naroda, mogla se uzeti ta upravo državotvorna misao da ne može biti narod slobodan - pa ni Crkva u jednom narodu - ukoliko nema svoje države, svoje vlasti." "A da bi život i djelo Stepinca postalo sastavnim dijelom i novih zbivanja", nastavio je predsjednik Tuđman, "tome ste Vi, kardinale Kuhariću, najviše pridonijeli, da hrvatski narod bude jedinstven, s demokratskim snagama u prevladavanju jednostranačja. Da nije bilo vaše uporne i dosljedne misli da kardinal Stepinac bude prisutan u hrvatskom narodu, ne bi bilo takva jedinstva između demokratskih snaga i Katoličke crkve." Zahvaljujući se predsjedniku Tuđmanu za kalež koji se vraća zagrebačkoj Crkvi, "kojim se služio njezin pastir za vrijeme tamnovanja u Lepoglavi", i za riječi koje je Predsjednik izrekao, "kao svjedočanstvo povijesti o njegovoj ulozi u najtežem vremenu ovog našeg stoljeća za hrvatski narod", kardinal je Kuharić rekao: "On je svakako čovjek koji je stajao čvrsto na neprolaznim temeljnim vrijednostima: odnos čovjeka prema Bogu, čovjeka prema čovjeku i dostojanstvo ljudske osobe, dostojanstvo naroda, dostojanstvo svake zajednice. Taj izraz - 'dostojanstvo ljudske osobe' - često nalazimo u propovijedima kardinala Stepinca, a posebno za vrijeme rata, kada je baš to dostojanstvo ljudske osobe bilo strašno ugroženo i povrijeđeno s raznih strana; a on je suosjećao sa svakom žrtvom, i sav svoj moralni ugled i uvjerenje i svoju čovječnost založio je za obranu svakog čovjeka, nastojeći pružiti pomoć svakome kome je bila potrebna. Stepinac je bio čovjek najdublje vjere i nade." "'U tebe se Gospodine uzdam, i neću se pokolebati' - i nije se pokolebao", rekao je kardinal Kuharić navodeći poznatu Stepinčevu svetopisamsku maksimu, te, govoreći o kaležu koji mu je predan, nastavio: "Ta čaša predstavlja i onu patnju koju je nadbiskup Stepinac uložio u obranu prava i hrvatskog naroda i ljudske osobe i slobode Crkve kad je bio krivo optužen, kad je bio nepravedno osuđen i kad je bio utamničen. I on je tako u Kristovu čašu uložio i čašu svoje patnje, svoga križa." "Mi očekujemo da i slobodna, neovisna i suverena Hrvatska jednostavno ispravi nepravdu koja mu je nanesena, a ima još nekih dokumenata za koje bismo mi bili posebno zainteresirani da budu vraćeni, jer su bili priloženi u dokumentaciji obrane, a bili su unikati, nije bilo fotokopija, nije bilo duplikata, prema tome, da bi ti neki dokumenti koji baš svjedoče povijesnu ulogu u teškom vremenu naše suvremene povijesti ipak pripadali arhivu Nadbiskupije, iz kojega su uzeti", zaključio je kardinal Kuharić. (Hina) zg 222108 MET jan 92