SERVIS POSEBNIH NASLOVA - BALTIČKO ZLATO

Nadnaslov: Banque de France odoljela nasrtajima Moskve Naslov: Saga o baltičkom zlatu Podnaslov: Baltičkim su zemljama uz samostalnost vraćene i zlatne poluge Piše: John CHALMERS, Reuter PARIZ - Francuska traži skromno priznanje za pola stoljeća dug diplomatski rat što ga je vodila s Moskvom braneći tri tone zlata, vlasništvo Litve i Letonije. Među uobičajeno suhoparnim stranicama bankovnih izvješća ističe se onaj iz posljednjeg tromjesečja francuske banke "Banque de France" koji krije iznenađujuće dramatičnu priču. Francuska je izgradila čvrste bedeme braneći se od nasrtaja sovjetskih vlasti spasivši tako zlato baltičkih zemalja koje su se lani istrgle iz čvrstog zagrljaja Moskve. "Tijekom 50 godina Banque de France bila je jedina europska centralna banka koja se hrabro oduprijela navali zahtjeva i pritisaka za povrat preostalog zlata baltičkih država", piše guverner centralne banke Jacques de Larosiere. U trenutku izbijanja Drugog svjetskog rata 1939. godine, Estonija, Litva i Letonija posjeduju 24,2 tone zlata u zapadnim centralnim bankama, čija se današnja vrijednost procjenjuje na otprilike 270 milijuna dolara. Godine 1940. Sovjetski Savez anektira tri baltičke države - a nakon rata, Moskva neprestano pokušava prigrabiti zlatne zalihe. Švedska je zlatna dobra koja su pripadala Letoniji i Estonija uputila u Moskvu. Međunaslov: Boljševički telegrami Bank of England prodala je svoj dio baltičkog zlata 60-tih godina, uglavnom kako bi isplatila britanske građane koji su izgubili svoju efektivu što su je posjedovali u tim republikama prije rata. No Banque de France oduprijela se zahtjevima i nije isporučila zlato. "Bilo je jasno da Sovjetski Savez želi, iznad svega... da Francuska de facto prizna aneksiju baltičkih država," izjavila je Banque de France. Nakon aneksije, litvanska banka uputila je u Pariz telegram kojim traži da se njezino zlato prebaci u državnu banku Sovjetskog Saveza. Uslijedio je drugi telegram, ovoga puta iz Moskve: Kupili zlato. Molimo prebacite na naš račun". "Zlato prodano državnoj banci Sovjetskog Saveza", inzistiralo se u poruci litvanske banke. No unatoč poplavi sličnih zahtjeva, Banque de France čvrsto je zatvorila vrata svojih riznica. Sljedećeg je ljeta nacistička Njemačka izvršila invaziju na baltičke države, a Banque de France prima novu poruku iz Letonije i Litve - sa zahtjevom da zanemari prethodno primljene upute. Međunaslov: Četrdesetitri godine tišine "... Te upute smatrati nevažećim od trenutka objave jer su potpisane pod pritiskom Moskve i boljševičke vlasti. Stop.", kaže se u poruci iz Litve. Zatim je nastupila tišina do završetka rata, kada je Moskva ponovo progutala baltičke države. Sovjetski diplomati sastaju se s francuskom stranom ne bi li nakon rata iznova načeli predmet, te daju ultimatum za izručenje zlata u roku od tjedan dana. No Francuska je to ignorirala. U lipnju 1948. Moskva otpočinje ofenzivu te izvještava francusku banku kako su sovjetske vlasti kupile zlato 1940. godine. Sovjetski su službenici tijekom tri mjeseca četiri puta potvrdili telegram no odgovor nije stizao sve do studenog 1948, kada je Banque de France uzvratila da se, po mišljenju vlade, ništa nije promijenilo. Četrdesetitri godine kasnije, Litva i Letonija nanovo su proglasile svoju neovisnost, a ubrzo zatim Francuska im je ponudila povrat njihova zlata. (Hina) fp 171415 MET jan 92