PREDSJEDNIK TUĐMAN S PREDSTAVNICIMA VJERSKIH ZAJEDNICA

ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Danas je u vili "Zagorje" predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, u nazočnosti najviših predstavnika Sabora i Vlade te grada Zagreba, priredio novogodišnji susret za predstavnike svih vjerskih zajednica i crkvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Pozivu predsjednika odazvali su se svi hrvatski biskupi, predstavnici kršćanskih Crkava, Islamske vjerske zajednice i Židovske općine. Pozivu se nisu odazvali predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Predsjednik Republike Hrvatske obratio se nazočnima sljedećim riječima: "Uzoriti kardinale, štovani velikodostojnici vjerskih zajednica, štovane dame, časne sestre, uobičajeno je da državno vrhovništvo u povodu svake Nove godine održi susret s predstavnicima vjerskih zajednica. Ove godine taj naš suret ima povijesno značenje. Mi smo jučer svi zajedno doživjeli jedan prekretnički dan u povijesti hrvatskoga naroda, u povijesti Hrvatske." Predsjednik je nazočnima zaželio u ime hrvatskog Vrhovništva, Sabora, Vlade i u svoje osobno ime sve najbolje u novoj godini i uspjeh u radu. Istaknuvši želje za njihovim osobnim zadovoljstvom, dobrobiti vjernika, svih građana Republike Hrvatske, čitavog hrvatskog naroda, Predsjednik je kazao: "Dopustite mi da s obzirom na taj povijesni čin koji smo doživjeli uvevši Hrvatsku u red slobodnih zemalja, priznatih država svijeta, da vam osobno izrazim zahvalnost na vašem osobnom udjelu i na udjelu vjernika i crkvenih zajednica u tom dijelu koji smo ostvarili. Bez pune suglasnosti onih demokratskih snaga koje su izvele Hrvatsku iz jednostranačkog komunističkog sustava, koji su uspostavili demokratsku vlast, bez sukladnosti sa samom Crkvom u Hrvata, Katoličkom crkvom, ali i sa priznanjem i poštivanjem i suglasnošću svih drugih vjerskih zajednica - mi ne bismo ostvarili ni takav demokratski poredak, ni međunarodno priznanje koje smo, evo, dobili. To je naše zajedničko djelo i zajednička obveza - demokratskih snaga koje stoje na čelu Hrvatske i svih onih drugih koji se zauzimaju za demokratsku izgradnju Hrvatske, i vas. Bez toga ne bismo ispunili svoju povijesnu zadaću, koja je sada još veća, da uvrstimo Hrvatsku u svakom pogledu u red demokratskih zemalja slobodnoga svijeta." "Pred nama su zadaće okončanja rata, oslobođenja svake stope hrvatske zemlje, a zatim izgradnja opustošene, razvaljene, iskrvavljene Hrvatske", nastavio je predsjednik Tuđman, i dodao: "Ali još na početku uspostave demokratskog poretka ja sam kazao da nije stvar samo u promjeni sustava, materijalnih uvjeta opstanka i države, nego prije svega u duhovnoj obnovi. Nažalost, ovaj rat koji nam je nametnut u tom pogledu nanio je nove probleme. One suprotnosti koje su postojale u Hrvatskoj ovaj rat je do kraja produbio. Nisu razvaljena samo naša naselja, gradovi, povijesni spomenici, crkve, nego su razvaljene i duše naših ljudi, i bit će teško unijeti mir ponovno u duše i srca ljudi - to više što s druge strane još uvijek nema dovoljno spremnosti na pruženu ruku hrvatskih ljudi i hrvatskih vlasti i vas ovdje prisutnih predstavnika crkvenih zajednica; jer, evo, i opet među nama ponovno nema predstavnika Pravoslavne crkve." Predsjednik je istaknuo da se od početka uspostave demokratske vlasti željelo podjednak odnos prema Pravoslavnoj crkvi, kao i prema svim drugim vjerskim zajednicama, no da ta ruka nije prihvaćena, "što znači da se na svoj način i neki krugovi - koji to ne bi smjeli jer je suprotno Božjem zakonu i Božjoj zamisli - svrstavaju u one koji su bili protiv ne samo suverenosti demokratske vlasti Hrvatske, nego koji su stali i na stranu agresije". "I to je ono što izaziva u dušama i srcima hrvatskih ljudi i svih građana Hrvatske nešto što produbljuje te jazove koji su se stvorili i tijekom povijesti, a osobito u ovom ratu, koji je bio tako barbarski, zločinački, kakva svijet nije zabilježio ni u Drugom svjetskom ratu", rekao je Predsjednik, te dodao: "I zbog toga, čini mi se da prvorazredna zadaća jest na vama, predstavnicima duhovnoga života, svim crkvenim zajednicama da poradimo na tome da te razvaline u duhovnom životu što prije zaliječimo, što prije prevladamo." On je kazao da to nije lako, zapitavši se "kako kazati čovjeku kojemu su sve pobili, kojega su otjerali iz doma, koji je ostao bez svega, bez obitelji, - kako kazati da ne smije pomišljati na osvetu". "Govorim to zato što smo mi sve činili da toga ne bude, da ne bude osvete, što smo kazali i poduzimamo korake da spriječimo sva nasilja, sve samovoljne čine, i to ćemo činiti i dalje. Ali, postoji taj problem moralne obnove čitavoga društva, ostaje zadaća kako da uspostavimo mostove suživota s onima koji će ostati u Hrvatskoj, koji će biti naši sugrađani, a isto tako i mostovi suživota sa Srbijom u budućnosti", istaknuo je predsjednik Tuđman. "Hrvatska vlast i ja osobno", nastavio je, "sve smo činili, čak do nekih postupaka koji nisu bili razumljivi našim običnim ljudima u nastojanju da pregovaramo za zelenim stolom, da spriječimo rat, da dođemo do rješenja koja bi odgovarala i hrvatskom i srpskom narodu i svim narodima na tlu ove nesretne bivše Jugoslavije", naglasio je Tuđman. Nakon toga upozorio je na obvezu "da se dokažemo da smo dostojni te obnovljene Hrvatske... poslije punih devet stoljeća", "da na unutarnjoj izgradnji budemo na visini i Božjih zakona, na visini demokratskih preobrazbi u svijetu, a u vanjskom svijetu isto tako da Hrvatska bude most suradnje prema svim narodima Europe, a i prema onim narodima s kojima nam je do sada bilo živjeti u bivšoj Jugoslaviji". "Držim da je u toj duhovnoj obnovi podjednaka odgovornost i demokratske vlasti, te treba stvoriti opće uvjete za takav demokratski razvitak da Hrvatska u svakom pogledu učinimo zemljom slobode, demokracije, blagostanja, sreće ljudi", rekao je na kraju predsjednik Tuđman, te zaključio: "Dopustite da kažem da na vama predstavnicima svih vjerskih zajednica, a osobito Katoličke crkve, koja je u povijesti hrvatskog naroda igrala stožernu ulogu, stoji posebna zadaća." Kardinal Franjo Kuharić izrekao je u ime svih hrvatskih katoličkih biskupa novogodišnju čestitku predsjedniku. On je susret označio povezanim s "izuzetnim događajem za našu više nego tisućljetnu povijest: Hrvatska ulazi u krug slobodne demokratske Europe, sa svojim imenom, sa svojim dostojanstvom da u svoje ime govori, da sebe tumači i da se uključi u veliku zajednicu slobodnih naroda prilogom svoje povijesti i kulture, svoga duha i savjesti". Kardinal je izrekao zahvalnost Predsjedniku i svim djelatnicima hrvatske politike, diplomacije, znanosti i kulture za taj uspjeh: "Priznanjem su okrunjeni mnogi napori, brige i tjeskobe, mudro je trebalo braniti istinu, tumačiti stvarnost, opravdavati prava i otkrivati svijetu kakva nam je bila prošlost, kakva nam je sadašnjost, i kakvu hoćemo budućnost. Priznanje slobodne Hrvatske, slobodne domovine svih njezinih građana, plod je također krvi njezinih branitelja, patnja ranjenika i neopisivog trpljenja stotina tisuća prognanika. Ovaj nametnuti i okrutni rat protiv Hrvatske otvorio je oči svim ljudima dobre volje, unio je u njihovo srce osjećaje supatnje sa žrtvom nasilja." Kardinal Kuharić izrekao je u ime Crkve u Hrvata zahvalnost svim vladama država koje su priznale Hrvatsku i Sloveniju. Posebno je istaknuo zahvalnost sv. ocu Ivanu Pavlu II. Među posebno zaslužnima za priznanje Hrvatske on je spomenuo djelatnike javnog priopćavanja i europske promatrače. Među željama suverenoj Hrvatskoj kardinal je istaknuo želju za mirom, i da "Hrvatska bude u punom smislu pravna država u kojoj će svaki pojedinac biti poštivan i zaštićen u svojim pravima". U ime Islamske vjerske zajednice čestitku je izrekao predsjednik Mešihata Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije. Govorio je o dosadašnjim žrtvama i stradanjima, u kojima je i "Islamska zajednica pretrpjela nenadoknadive štete". Na kraju je rekao: "Nama kojima je matična domovina BiH posebna je želja da i ona poput Slovenije i Hrvatske stekne međunarodno priznanje. Stoga koristim ovu prigodu i da apeliram na vas da Republika Hrvatska bude prva država koja će priznati neovisnost i suverenitet Republike BiH. Za taj čin Hrvatska ima dosta razloga." U ime Kršćanske adventističke crkve govorio je njezin predsjednik Zdenko Hlišć-Bladt. Istaknuo je da je ta Crkva "u proteklom razdoblju podijelila užasnu sudbinu zajedno sa svim stanovništvom Hrvatske i preko dobrotvorne organizacije 'ADRA' pomagala napaćenima". Predsjednik Židovske zajednice Nenad Porges rekao je da ovi dani pokazuju kako je moguće da "san postane zbilja. Predstoji nam razdoblje kušnje, u kojem se treba odreći osvete i mržnje, te različitosti iznova prigrliti kao prednost". (Hina) vk 161446 MET jan 92