AGENCIJA REUTER O HRVATSKOJ I SLOVENIJI

ZAGREB, 15. siječnja (Reuter/Hina) - Hrvatska i Slovenija očekuju da će ih danas priznati većina zemalja Europske zajednice, ističe Reuter u opsežnijem izvješću o Hrvatskoj i Sloveniji, u kojem se u povodu današnjeg priznanja dviju republika iznose glavni događaji otkad su Hrvatska i Slovenija proglasile svoju nezavisnost te neke pojedinosti iz njihove povijesti. "Hrvatska je, druga po veličini bivša jugoslavenska republika, i jedna od osnivača Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. koja je poslije postala Jugoslavijom, objavila svoju nezavisnost 25. lipnja. U više od šest mjeseci borbi tisuće je ljudi poginulo i Hrvatska je privremeno izgubila trećinu svojeg područja koje je okupirala jugoslavenska vojska i srpske paravojne formacije. Hrvatski čelnici iznose da štete dosežu milijarde dolara. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekao je da su pale žrtve mučenici dugog sna republike za nezavisnošću te izjavio da se nada kako će priznanje jamčiti zaštitu od agresije jugoslavenske vojske. Hrvatske službene granice obuhvaćaju 56.500 četvornih kilometara, što je petina čitavog jugoslavenskog teritorija, a uključuju i većinu jadranske obale. Najvažniju hrvatsku industriju tvore brodogradnja, drvna, naftna i tekstilna industrija te strojogradnja. Hrvatska proizvodi više nafte od drugih jugoslavenskih republika. Prije nego su borbe uništile njezino gospodarstvo, Hrvatska je imala i oko 70 posto ukupnoga jugoslavenskog prihoda od turizma. Hrvatska je bila jedno od najbogatijih područja, u kojem se najviše osjećao zapadnjački stil života. Davala je i oko 25 posto ukupnog jugoslavenskog industrijskog proizvoda. Hrvatska je bila nezavisna od ranog X. stoljeća sve do veza s Madžarskom 1102. godine", dodaje Reuter. "Poslije je postala dijelom austrijsko-madžarskog kraljevstva i njegovih zapadnih uljudbenih tradicija. Kršćanstvo i barok u graditeljstvu odvojili su je od njezina starog suparnika, Srbije, koja je petsto godina bila pod turskom vlasti. Godine 1918., nakon propasti austrijsko-madžarskog kraljevstva u prvom svjetskom ratu, Hrvatska je postala dijelom novoosnovane države koja je 1929. godine dobila ime Jugoslavija", kaže se u izvješću Reutera. "Slovenija, koja bi također danas trebala biti priznata, vodila je korake prema demokraciji u Istočnoj Europi puno prije nego je pokušala pobjeći iz Jugoslavije. Dok su se borbe pojačavale u Hrvatskoj, otkako su dvije republike proglasile nezavisnost 25. lipnja prošle godine, Slovenija je imala relativno glatki korak prema odcjepljenju otkad su borbe s jugoslavenskom vojskom, koje su u toj republici trajale samo nekoliko dana, prestale u početku srpnja. Potkraj 80-ih godina Slovenija je prednjačila u reformama u Istočnoj Europi, usprkos komunističkoj vlasti koja je vladala od kraja drugoga svjetskog rata. Slovenija se borila za slobodu tiska, ljudska prava te se pobunila protiv nedodirljivih institucija, poput vojske. Slovenija je prva od šest jugoslavenskih republika dopustila oporbene stranke te je 1990. prva priredila prve slobodne izbore od drugoga svjetskog rata. Slovenci imaju jedan jezik i kulturu, ali nisu imali svoju državu otkad su njemačka plemena pregazila kraljevstvo kralja Sama u VII. stoljeću", navodi Reuter i objavljuje širu kronologiju događaja koji su izazvali raspad Jugoslavije i današnje priznanje tih dviju republika bivše Jugoslavije. (Hina) fs 151043 MET jan 92