IZVIJEŠĆE ARBITRAŽNE KOMISIJE O JUGOSLAVIJI

BRUXELLES, 15. siječnja (AFP/Hina) - Arbitražna komisija Europske zajednice ocijenila je u utorak da Slovenija i Makedonija zadovoljavaju "sve uvjete koje je postavila" EZ za priznavanje, dok Hrvatska još mora nadopuniti svoj ustavni zakon kako bi u potpunosti ispunila te uvjete, javlja France presse. Komisija je ocijenila da se "izraz želje naroda Bosne i Hercegovine da stvori tu republiku kao suverenu i nezavisnu državu, ne može smatrati u potpunosti utvrđenim." Komisija, kojom predsjedava Robert Badinter, predsjednik Francuskog ustavnog vijeća, koja se sastala 10. i 11. siječnja u Parizu, prenijela je svoje mišljenje portugalskom predsjedništvu EZ-a. Mišljenje Komisije sadržano je u dokumentu koji će u srijedu biti predan Političkom komitetu EZ-a u Lisabonu, a čiju je kopiju dobila agencija France presse. Glede Makedonije, Komisija konstatira da se ta republika "odrekla svih teritorijalnih pretenzija i obvezala da neće vršiti nikakvu neprijateljsku propagandu prema nekoj drugoj državi, te da upotreba imena 'Makedonija', ne može, sama po sebi, uključivati nikakve teritorijalne pretenzije prema nekoj drugoj državi." Republika Makedonija, kako smatra Komisija, inače zadovoljava sve postavljene uvjete. Što se tiče Hrvatske, Komisija drži kako ustavni zakon od 4. prosinca 1991. godine "ne obuhvaća u potpunosti sve odredbe prijedloga Konvencije o Jugoslaviji", koji je 4. studenog 1991. godine preložio lord Carrington, predsjedavajući Haške konferencije, "a posebice odredbe iz Poglavlja II., članka 2.c, o 'specijalnom statusu'." "Na vlastima je Republike Hrvatske da upotpune ustavni zakon od 4. prosinca 1991. godine, na način da zadovolje odredbe navedene u prijedlogu Konvencije", naglašava Komisija, koja precizira da "uz tu rezervu, Hrvatska zadovoljava postavljene uvjete." Komisija s tim u svezi napominje da je, nakon završetka njezine sjednice, 13. siječnja, primila od hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana "pismo u kojem se precizira da Hrvatska potvrđuje svoju spremnost da u cijelosti prihvati sve odredbe" iz tog članka, "koje sadrže posebne odredbe o zaštiti prava manjina." Glede Bosne i Hercegovine, Komisija je ocijenila da se "izraz želje naroda" te republike da "stvore suverenu i nezavisnu državu ne može smatrati u potpunosti utvrđenim." Komisija dodaje da bi "ta ocjena mogla biti promjenjena ako ta republika, koja je zatražila priznanje, dade jamstva u tom pogledu, eventualno referendumom na kojem bi sudjelovali svi građani" te republike, "bez ikakvih razlika i pod međunarodnim nadzorom." Komisija je također, u dva druga mišljenja, odgovorila na dva pitanja koja je Srbija postavila 20. studenog 1991. godine. Komisija je tako ocijenila da Bosna i Hercegovina i Hrvatska moraju omogućiti svojim manjinama i srpskim etničkim grupama korištenje "cjeline ljudskih prava i temeljnih sloboda koje priznaje međunarodno pravo, uključujući u ovom slučaju, pravo da izaberu svoje državljanstvo." Komisija je u drugom mišljenju ocijenila kako unutrašnjenje linije razgraničenja između Hrvatske i Srbije s jedne, te Srbije i Bosne i Hercegovine s druge strane, "dobivaju karakter granica zaštićenih međunarodnim pravom u slučaju dobivanja nezavisnosti i da mogu biti promjenjene samo slobodnim i uzajamnim sporazumom." (Hina) fp 152349 MET jan 92