GLIGOROV: MAKEDONIJA NEĆE MIJENJATI IME

SKOPJE, 14. siječnja (AFP/Hina) - Republika Makedonija, koja računa na povoljnu odluku Badinterove komisije u pogledu priznanja od strane EZ-a, neće mijenjati svoje ime kako bi zadovoljila "iracionalni zahtjev" Grčke, izjavio je njezin predsjednik Kiro Gligorov. U razgovoru s novinarom France pressea u Skopju Gligorov je izjavio kako je takva izmjena naziva republike "aposlutno nemoguća". "Mi nemamo nikakvih teritorijalnih presizanja prema toj zemlji, kao ni prema bilo kojoj drugoj, niti imamo namjeru miješati se u njezine unutarnje poslove. Osim toga, nemamo nikakva razloga odreći se naziva koji naša republika nosi od 1945. godine", rekao je Gligorov. Ocijenivši "iracionalnim" grčko stajalište, Gligorov je istaknuo da Republika Makedonija, koja zauzima jedan dio Makedonije podijeljen nakon balkanskih ratova u više dijelova, čiji je najveći dio u Grčkoj, "ne razumije da zemlja od 10 milijuna stanovnika, poput Grčke, članice NATO-a i WEU, može misliti kako joj prijeti opasnost od jedne male zemlje koju tvori dva milijuna stanovnika bez naoružanja". "Izmijenili smo članke našega ustava koji su proizašli iz amandmana i prema kojima Makedonija nema nikakvih teritorijalnih presizanja prema susjednim zemljama niti se ima miješati u njihove unutarnje poslove", istaknuo je Gligorov, dodajući kako je ideju o "velikoj Makedoniji odbacilo više od 90 posto pučanstva". On nije isključio mogućnost da se odnosi između Grčke i Republike Makedonije pogoršaju do te mjere da Grci proglase kopnenu blokadu zatvarajući granice, blokirajući tako velik dio cestovnih veza u dolini Vardara, koja povezuje Makedoniju s velikom grčkom lukom Solunom. "Taj rizik postoji", rekao je makedonski predsjednik, "a budući da bi naši narodi trebali biti bliski, takva bi akcija mogla prouzročiti velike štete na obje strane". Predsjednik Gligorov formalno je isključio mogućnost da bi se Makedonija mogla uključiti u novu, 'malu' Jugoslaviju kakvu pokušavaju utemeljiti Srbija i njezina saveznica Crna Gora. "Nismo u svađi sa Srbijom i spremni smo, kad budemo neovisni, obnoviti veze s Beogradom. Ali nema ni govora o tome da bi Makedonija mogla biti dio male Jugoslavije", rekao je Gligorov. On je izjavio kako je sa srpskim predsjednikom Miloševićem riješio pitanje broja Srba koji tvore srpsku manjinu na teritoriju Makedonije. "Milošević se slaže kako ih je samo 44.000", suprotno tvrdnjama da ih je 300.000, kako je krajem studenoga tvrdio bivši zamjenik srpskog premijera Budimir Košutić. Velik je i broj pripadnika albanske manjine (neovisni promatrači procjenjuju da oni tvore blizu trećine pučanstva), koji su proteklog weekenda sudjelovali na referendumu o projektu o političkoj i teritorijalnoj autonomiji. Predsjednik Gligorov o tome kaže: "Nismo tražili da se spriječi taj referendum iako je on ilegalan i bez većeg značaja. Naime, radilo se prije o nekoj vrsti manifestacije postojanja albanske manjine nego o konkretnom koraku i odlučili smo za mjesec dana organizirati okrugli stol, na principu jednakosti, kako bismo razgovarali o svim postojećim problemima", zaključio je Gligorov. (Hina) fs 141248 MET jan 92