"SLAVONIJA, BARANJA, SRIJEM" - ZNANSTVENI SKUP U POVODU AGRESIJE 1991-1992.

ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - U suradnji Matice hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti danas je u Palači HAZU održan znanstveni skup "Slavonija, Baranja, Srijem", a u povodu agresije 1991-1992., na kojem je oko dvadeset znanstvenika govorilo o povijesnim, kulturnim, zemljopisnim i demografskim aspektima što se koriste, odnosno iskrivljuju, kao argumenti za agresiju na Hrvatsku. "Ovo je područje oduvijek, još od rimskih dana, bilo granica dvaju područja, historijsko razvođe što postoji do dana današnjega", rekao je Dragutin Pavličić, dodajući kako Hrvatska ima najviše problema s granicom na sjeveroistoku, gdje Srbija nema ni povijesnih, ni etničkih, ni nekih drugih argumenata na koje bi se pozvala u slučaju promjene. "Jedino na silu i tezu 'sve dokle seže što je srpsko'", kazao je Pavličić. Govoreći o granicama Hrvatske i tzv. Vojvodine Srpske od 1848. do 1918., on je istaknuo da u vrijeme revolucionarnih vrenja 1848. Srbija nastoji dobiti Srijem. "Tek 1881. Hrvatska je", rekao je Pavličić, "definirala svoje granice prema Srbiji, odnosno granicu Sava - Zemun - Dunav, dok je Baranja imala poseban status". "Od stvaranja zajedničke države 1918., problem granica postaje problem hrvatsko - srpskih odnosa", istaknuo je Ivo Jelić, posebno se osvrćući na definiranje granica poslije Drugog svjetskog rata. "U vremenu od svibnja do rujna 1945. sve se dogodilo i ostvarilo u vezi s današnjim sjevernoistočnim granicama", rekao je Jelić, precizirajući da je te granice u najvećoj mjeri odredila savezna komisija na čelu s Milovanom Đilasom. Naime, pojasnio je on, nasuprot hrvatske stajala je "velikovojvođanska" koncepcija po kojoj su Baranja i Srijem zajedno s Vukovarom i Ilokom vojvođanski. "Đilasova je komisija", zaključio je Jelić, "Bačku dodijelila Vojvodini, Baranju, vukovarski i šidski kotar Hrvatskoj, dok je jedina promjena u odnosu na komisiju područje Iloka, koje je prema komisiji trebao ući u sastav Vojvodine, ali je izjašnjavanjem stanovništva pripalo Hrvatskoj". Na današnjem znanstvenom skupu bilo je riječi i o povijesno-demografskim aspektima agresije na istočnu Slavoniju, posebno o uzrocima i posljedicama kolonizacije nakon Drugog svjetskog rata, demografskim kretanjima i gubicima Madžara i Nijemaca u istočnoj Hrvatskoj i Bačkoj, kao i demografskim kretanjima Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. Također je bilo riječi o narodnim običajima, te jezičnim posebnostima tog dijela Hrvatske. Sve znanstvene studije predočene na današnjem skupu bit će uskoro tiskane u zajedničkom zborniku. (Hina) zk 101443 MET jan 92