ODGOVORI REPUBLIKE SLOVENIJE NA PITANJA ARBITRAŽNE KOMISIJE

LJUBLJANA, 8. siječnja (STA/Hina) - Prije nastavka mirovne konferencije o Jugoslaviji, sutra u Bruxellesu, STA je skraćeno prenijela odgovor Slovenije Arbitražnoj komisiji. U odgovoru se ističe da je slovenski ministar inozemnih poslova dr. Dimitrij Rupel, kao što je poznato, 19. prosinca 1991. zamolio predsjednika Vijeća ministara Europske zajednice Hansa van den Broeka, za priznanje Republike Slovenije kao samostalne i suverene države. To pismo je značilo službenu suglasnost s Deklaracijom o Jugoslaviji od 16. prosinca i "smjernicama za priznanje novih država u Europi i Sovjetskom Savezu". Slovenija je još prije konca ljeta iscrpno odgovorila na pitanja Arbitražne komisije pri mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji ispunjavanjem uvjeta određenih u Deklaraciji Vijeća ministara Europske zajednice o Jugoslaviji. Pismena predstavka za priznanje Republike Slovenije kao samostalne i suverene države oslanja se na odluke, koje je slovenski parlament prihvatio 25. lipnja 1991. - navedeno je u tim odgovorima. Radi se o Deklaraciji o samostalnosti, koja je bila prihvaćena na temelju volje slovenskog naroda izražene na plebiscitu 23. prosinca 1990. godine. Na tom temelju je dr. Rupel prvu molbu državama članicama Europske zajednice i drugim državama za priznanje Slovenije poslao još 26. lipnja prošle godine. Na pitanje u kakvim okolnostima je bila prihvaćena Deklaracija o samostalnosti Republike Slovenije, u odgovoru se navodi da je Slovenija u mjesecima nakon plebiscita, predlagala sporazum o razdruživanju SFRJ i pregovore za mirno rješenje svih otvorenih pitanja, uključujući i one što se odnose na nasljedstvo države. Prijedlog je slovenski parlament prihvatio 20. veljače 1991. godine - međutim su ga druge republike i savezna tijela, osim Hrvatske, odbili. "Drugi pokušaj da se postigne sporazumno rješenje, bilo je sudjelovanje Republike Slovenije na razgovorima predsjednika republika u vremenu od ožujka do svibnja 1991. godine. Ti napori su bili neuspješni, jer neki sudjelovatelji nisu bili pripremni prihatiti zamisli o razdruživanju i o dogovornim odnosima između samostalnih država - nasljednica SFRJ", navodi se u odgovoru Slovenije Arbitražnoj komisiji. Zato je Slovenija pripremila i prihvatila već spomenutu Deklaraciju o samostalnosti, istodobno niz ustavnih akata, koji bi trebali predstavljati koherentan okvir za razdoblje na putu prema samostalnosti i zaštiti ljudskih prava u Sloveniji. Istodobno je parlament prihvatio Zakon o inozemnim poslovima, koji je pružio zakonski temelj za vladinu aktivnost u vezi s međunarodnim priznanjem Slovenije, kao i za druge međunarodne djelatnosti Slovenije u slijedećem razdoblju. "Republiku Sloveniju je armija napala 27. lipnja 1991. godine. Neprijateljstva su prestala 7. srpnja 1991. godine nakon Brijunske deklaracije, koja je utvrdila prekid vatre. Brijunska deklaracija je na tri mjeseca zaustavila ostvarenje odluka, prihvaćenih 25. lipnja. Proces ostvarenja tih odluka se nastavio nakon 8. listopada 1991. godine". U pismu Arbitražnoj komisiji Slovenija potvrdno odgovara na pitanje da li je prihvatila smjernice o priznanju novih država u Istočnoj Europi i Sovjetskom Savezu. Potvrdan je i odgovor na pitanje da li je Slovenija prihvatila odnosno da li je spremna prihvatiti obveze iz Povelje UN, zajedničkog dokumenta iz Helsinkija i Pariške povelje, osobito što se tiče pravne države, demokracije i ljudskih prava. Ta načela je Republika Slovenija već uključila u Ustav Repuiblike Slovenije prihvaćen 23. prosinca 1991. - navodi Republika Slovenija i dodaje da je kao samostalna i suverena država spremna preuzeti sve međunarodne postupke za nadzor nad ostvarenjem ljudskih prava, uključujući i mehanizme razrađene u okviru KESS-a, kao i postupke za pritužbe u okviru Europske konvencije o ljudskim pravima. "Osim već preuzetih mjera, Republika Slovenija namjerava kao samostalna i suverena država, tražiti članstvo u UN i želi sudjelovati u procesu sigurnosti i sudjelovanja u Europi. U tim okvirima će Slovenija strogo poštivati načela povelje UN, zajedničke povelje KESS-a i Pariške povelje". S pitanjem ljudskih prava tijesno je povezana i zaštita prava etničkih i narodnih zajednica i manjina. Republika Slovenija prihvatila je niz ustavnih, zakonodavnih i političkih mjera, koje imaju cilj jamčiti ravnopravnost svim osobama na njenom području, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, kao i niz mjera za zaštitu autohtonih etničkih zajednica. Opsežne odluke o tim pravima sadrži i novi Ustav Republike Slovenije. Što se tiče poštovanja neprikosnovenosti svih granica, Republika Slovenija odgovara Arbitražnoj komisiji da se u Deklaraciji o samostalnosti izjasnila za poštovanje tih načela. "Slovenija nema spornih granica niti sa jednim susjedom. Granice s Austrijom, Madžarskom i Italijom su određene međunarodnim sporazumima. Raspad Jugoslavije i proces njenog nasljeđivanja nema nikakvog utjecaja na te granice, koje konačno određuje međunarodno pravo, što se među ostalim odražava u članku 62, stavku 2 (a) Dunavske konvencije o ugovornom pravu i članu 11 Dunavske konvencije o nasljeđivanju država s obzirom na ugovore. Granica između Republike Slovenije i Republike Hrvatske je povijesna granica. Između Republike Slovenije i Republike Hrvatske nema nikakovog spora što se tiče te granice" - piše u odgovoru Arbitražnoj komisiji. U pismu se dalje navodi i uvjerava u spremnost Republike Slovenije za jačanje kontakata među ljudima na obim stranama njezinih granica, kao i za sudjelovanje među regijama na granici. Slovenija će i dalje provoditi postojeće uređenje što se tiče graničnog prometa, ljudi i roba. Slovenija je već pokrenula dogovore, čiji je cilj poboljšanje pograničnog sudjelovanja i namjerava učiniti odgovarajuće prijedloge i o tome pregovarati sa drugim susjednim državama. Slovenija se također obvezuje da će voditi miroljubivu politiku, da će preuzeti obveze Jugoslavije u okviru multilateralnih ugovora. Isto vrijedi za ugovore o neširenju proizvodnje nuklearnog oružja iz godine 1968. Slovenija prihvaća i obveze sporazumnog rješavanja, i s arbitražom svih pitanja koja se odnose na nasljeđivanje države i regionalne sporove. Na koncu odgovora, Slovenija izražava i čvrsto stajalište da će i dalje podupirati nastojanja glavnog tajnika i Vijeća sigurnosti pri UN kod uspostavljanja mirovnih operacija na kriznim područjima. Spremnost Slovenije da i dalje sudjeluje na konferenciji o Jugoslaviji, koju ona izražava u pismu Arbitražnoj komisiji, bit će posvjedočena i prigodom sudjelovanja predsjednika Predsjedništva Republike Slovenije Milana Kučana i slovenskog ministra inozemnih poslova dr. Dimitrija Rupela u nastavku mirovne konferencije u četvrtak, koja se iz Den Haaga seli u Bruxelles. (Hina)vk 081812 MET jan 92