SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Jeruzalem: zadnja točka izraelsko-arapskih pregovora Naslov: Grad koji su i rakete poštivale Podnaslov: Sveti grad svojataju tri velike monoteističke religije svijeta - Niti jedan svjetski grad ne izaziva toliko strasti - Iračani su za vrijeme Zaljevskog rata gađali Izrael raketama SCUD ali je "Al Kods" bio pošteđen Piše: Marius SCHATTNER, AFP JERUZALEM - Jeruzalem je sasvim specifičan grad. Za Izraelce to je "nerazdjeljiva i vječna" prijestolnica židovske države. Za Palestince, prijestolnica buduće palestinske države. Čak tri monoteističke religije smatraju ga Svetim gradom. Niti jedan drugi grad ne izaziva toliko strasti, pa je rasprava o statusu Jeruzalema odgođena za kraj izraelsko-arapskih pregovora, jer u protivnom pregovori bi već u samom početku mogli pasti u vodu. "Zaboravim li Jeruzalem, neka mi desna ruka bude zaboravljena", stoji u Bibliji. Židovi ga neće zaboraviti, ni Muslimani koji ga nazivaju "al Kods" (Sveti), niti kršćani koji već 4 stoljeća odlaze na hodočašća do Isusovog groba. Tijekom tri tisućljeća, taj grad je neprestano "oslobađan". U ime Boga, religije, povijesnih i nacionalnih prava. Izraelsko-arapski rat 1948. prepolovio ga je, zatim ga je Izrael "ponovo ujedinio" nakon osvajanja zapadne strane grada u lipnju 1967. godine. Od tada je Jeruzalem jedini grad gdje zajedno žive Židovi i znatna manjina Arapa. Bodljikavu žicu koja je do 1967. razdvajala grad zamijenio je zid neprijateljstva i straha. Izraelci rijetko odlaze u arapske četvrti otkako je otpočela Intifada 1987, a Palestinci izbjegavaju židovske četvrti. Međunaslov: Grad kojeg su i Scudovi poštivali Grad koji se rasprostire na 100 četvornih km spektakularno je narastao tijekom 24 godine i danas broji 524.000 stanovnika. Nakon priliva novih imigranata, broj Židova je od 210.000 narastao na 378.000. Broj se Arapa od 63.000 povećao na 146.000. Od 1967. sagrađeno je sedam novih četvrti, namijenjenih isključivo Židovima. Jeruzalem je najreligiozniji od svih velikih gradova Izraela, jedini gdje najortodoksniji vjernici čine četvrtinu židovskog stanovništva. To je grad u kojemu se najstrože poštuje subotnji odmor, iako su svjetovnjaci nedavno postigli da plesne i kino dvorane budu otvorene u taj sveti dan židovske religije. Brojni mladi Izraelci kojima je taj grad dozlogrdio zbog svoje strogosti, provincijalizma i licemjerja, "emigriraju" u Tel-Aviv. Palestince međutim privlači Jeruzalem: političko, trgovačko i kulturno središte Zapadne obale u kojemu je sloboda veća no u okupiranim područjima pod vojnom upravom. U želji da održe znatnu židovsku većinu u gradu, vlasti zabranjuju stanovnicima Zapadne obale stalno naseljavanje a doseljenike bez radne dozvole vraćaju. Tijekom rata u Zaljevu, Sveti grad nisu gađali ni irački Scudovi. (Hina) 061139 MET jan 92