IZJAVA MINISTRA CRNIĆA U POVODU KONSTITUIRANJA ŽUPANIJSKIH SKUPŠTINA

ZAGREB, 12. travnja (Hina) - "Konstituiranjem županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća u Hrvatskoj će se ustrojiti ukupno 440 predstavničkih tijela lokalne samouprave", izjavio je za Hinu u povodu predstojećih prvih sjednica županijskih skupština ministar pravosuđa i uprave Republike Hrvatske Ivica Crnić. "Hrvatska je Vlada, kao sazivač prvih sjednica županijskih skupština, propisala obvezatne dnevne redove za te skupštine, a preporučila je i gradskim i općinskim vijećima da ih se pridržavaju", rekao je Crnić. "Vlada po Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi, mora odrediti ono što je obvezatno učiniti, a u dnevni red mogu se uvrstiti i točke od specifičnog značaja za pojedine županije koje su stvar političkog dogovora u pojedinim županijama. Konstituiranju županijskih skupština bit će nazočni i članovi Vlade kako bi se, po potrebi, uključili u njihov rad. Vlada je također smatrala korisnim da se na podjednak način postupa i prilikom konstituiranja u gradskim i općinskim vijećima kako bi ustroj nove lokalne samouprave i uprave počeo djelovati ujednačeno od početka, a dalje se razvijao prema potrebama svake lokalne sredine", kazao je ministar Crnić. Kako zakon nije odredio način izbora župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te poglavarstava, stajalište i preporuka Vlade je da se tamo gdje postoji više kandidata izbor provede tajnim glasovanjem što će biti stvar dogovora, političkog konsenzusa kod svake županijske skupštine, napomenuo je Crnić te dodao da isto načelo vrijedi i za gradska i općinska vijeća. Također, osvrćući se na prijelazno razdoblje u djelovanju vlasti, ministar Crnić je podsjetio da je Zakonom o lokalnoj samoupravi predviđeno da sadašnji općinski organi uprave nastave funkcionirati kao organi državne uprave, s tim da istovremeno postaju i servis lokalnoj samoupravi. "Danom konstituiranja novih općina prestaju funkcije dosadašnjim predsjednicima skupština općina, predsjednicima izvršnih vijeća i tajnicima s tim da bi tajnici koji su ujedno i rukovodioci stručnih službi vjerojatno nastavili obnašati tu funkciju u stručnim službama", kazao je Crnić, "a državni službenici, činovnici u općinskim upravama i rukovodni ljudi tih organa općinskih uprava i sekretarijata i dalje ostaju na svojim mjestima. Novim Zakonom o sustavu državne uprave će se razriješiti kako će izgledati državna uprava, kao i prelazak državnih službenika u tu novu upravu". U prijelaznom razdoblju treba odlučiti i o dosadašnjoj općinskoj imovini. "Ona mora ostati općinska, gradska odnosno županijska i mora se pričekati njezina razdioba, a tom imovinom se može raspolagati samo ako se koristi u svrhu lokalne samouprave. Razdioba imovine trebala bi prvenstveno biti sporazumna, no moguće je očekivati i sporove kod diobe", kazao je Crnić. U tim slučajevima njih će razriješiti Vlada imenovanjem posebne arbitraže koja će dati konačnu riječ. "Ne bi se smjelo događati i nitko se ne treba nadati da sad nastaje nekakvo vrijeme bezvlašća. Naprotiv s tom imovinom treba postupati pažnjom dobrog gospodara i pričekati razdiobu", istaknuo je ministar Crnić. Osvrćući se na pitanje mjesnih zajednica, ministar Crnić je podsjetio da je, stupanjem na snagu Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi prestao važiti Zakon o mjesnim zajednicama, no, dodao je, to ne znači da su time mjesne zajednice i likvidirane. "Valja provesti i postupak, a stajalište je Vlade, da njega treba prepustiti statutima općina i gradova koji će razriješiti djelovanje one još lokalnije mjesne samouprave, a to su mjesni odbori", kazao je Crnić. U statutima treba utvrditi, precizirao je, na koji način će prestati funkcionirati mjesne zajednice, što s njihovom imovinom, a istovremeno će se voditi računa i o zaposlenima u tim zajednicama. "Vjerujem da će to pitanje biti dobro i efikasno riješeno, a u Gradu Zagrebu to će se riješiti osnivanjem gradskih kotareva, odnosno gradskih četvrti, kao dodatnih oblika mjesne samouprave", naveo je Crnić. Podsjetivši da Hrvatska ima ukupno 420 općina, ministar Crnić je kazao da je do sada podneseno oko 200 zahtjeva za korekcijom sadašnjeg teritorijalnog ustrojstva. "U najvećem broju zahtjeva traži se osnivanje novih općina ili izdvajanje dijelova sadašnjih općina te pripajanje drugim općinama, a ima i prijedloga da se pojedinim mjestima koja su po svom habitusu zapravo gradovi, dodijeli taj status", naveo je Crnić dodajući da ima čak i nekih zahtjeva da se sadašnje nove općine ukinu. "Zahtjevi za promjenom statusa gotovo polovice ukupnog broja općina u Hrvatskoj vrlo su ozbiljno i složeno, i političko i gospodarsko pitanje", ocijenio je, "i njemu se pristupa s punom pažnjom i ozbiljnosti". "Treba se vrlo ozbiljno odlučiti u tom pogledu jer će to tražiti i neke druge zahvate kao što su izbori za eventualno novonastale općine", kazao je ministar Crnić, napominjući da će se poštivati opravdani zahtjevi sa terena. "U brzini u kojoj su se formirale nove općine neprirodno su spajane određene cjeline i to se mora ispraviti", pojasnio je te dodao da će se razmatrati i svi drugi zahtjevi. "S druge strane, ako bi se prihvatilo svih 200 zahtjeva, došlo bi do daljnje i to vrlo velike teritorijalne reorganizacije države koja još ni ovu nije uspjela u potpunosti savladati i uhodati", napomenuo je Crnić, podsjetivši da je Hrvatska unatoč izloženosti agresiji ponudila novu lokalnu samoupravu. "Ne bi trebalo taj dobro obavljen posao na brzinu dovesti u pitanje", zaključio je hrvatski ministar pravosuđa i uprave Ivica Crnić. (Hina) do 120840 MET apr 93