SERVIS POSEBNIH NASLOVA ČEŠKA POLITIKA

Nadnaslov: Ni druga europska kohabitacija nije bez problema u odnosima Naslov: Teškoće češkog suživota Podnaslov: Glavni razlog neslaganja između predsjednika Havela i šefa diplomacije u vladi desnice Zielenieca je, kako se čini, u Havelovoj namjeri da, unatoč ustavnim ograničenjima, i dalje zadrži bitnu ulogu u vanjskoj politici zemlje Piše: Bernard MEIXNER, AFP PRAG - Suživot između Vaclava Havela, kojeg je praški parlament 26. siječnja izabrao za prvog predsjednika nove Češke republike i Josefa Zielenieca, ministra vanjskih poslova vlade desnice, postao je težak. Nakon nekoliko prepirki, sukob dvojice ljudi, dijametralno oprečnih temperamenata, izbio je javno. Predsjednik Havel, koji namjerava nastaviti ostvarivati svoj utjecaj na vanjsku politiku i obranu zemlje unatoč ograničenih ovlasti koje mu daje Ustav, kritizirao je prošlog tjedna "nedostatak suradnje" i "jadnu kvalitetu" dokumenata koji mu stižu iz Ministarstva vanjskih poslova. Zieleniec je na to uzvratio jasno objavljujući da poteškoće "suživota" nisu prouzročene "nedostacima u suradnji između predsjedništva i ministarstva", već "različitim političkim gledištima". Kako se saznaje iz krugova bliskih Zieleniecu, taj pragmatičar, vjerni sljedbenik premijera Vaclava Krausa, bivši direktor centra za ekonomska istraživanja praškog sveučilištu, šef češke diplomacije predbacuje šefu države neumjesne izjave i njegov "moralistički" prilaz vanjskoj politici. Tek izabran, Havel je obznanio svoju podršku ideji vojne intervencije u Bosni, ne obavjestivši ministra o toj inicijativi. U prvom govoru pred češkim parlamentom 23. veljače, predsjednik Havel je izložio glavne smjernice vanjske politike zemlje, također ne konzultiravši prethodno Zielenieca. Međunaslov: Predsjednik sa skromnijom ulogom "Ta je kap prelila čašu", naglašava jedan ministrov suradnik. Na očevidan način ministar vanjskih poslova je odbio sredinom ožujka otpratiti predsjednika na njegov državni posjet u Austriju. Za izjavu predsjednika Havela u Beču o "nepravdi" koju, po njegovu mišljenju, predstavlja izgon Njemaca iz Sudeta nakon Drugog svjetskog rata, Klausova vlada ocijenila je da dolazi "u nezgodan čas", dok vlada poduzima delikatne pregovare s Njemačkom glede povrata prognanika u domovinu. Da bi predusreo ponovno otvaranje predmeta, zatvorenog između Praga i Bonna, financijskih potraživanja stotina tisuća sudetskih Njemaca koji su protjerani iz Češke i Moravske kao i za smirenje duhova, Klaus je 25. ožujka izjavio pred parlamentom da bi češkim žrtvama nacističkog režima "mogla također biti nadoknađena šteta", kao što je bio slučaj s Poljskom. Ustvari, razmirice su više stvar stila nego suštine, obzirom da ne postoje nikakve razlike koje bi predsjednika Havela suprotstavile Klausovoj vladi glede osnovnih usmjerenja vanjske politike Češke republike, potpuno okrenute prema zapadnim zemljama i EZ. Klaus i Zieleniec ocjenjuju da će se šef države, kako propisuje i Ustav, morati zadovoljiti skromnijom ulogom. Havel, koji u inozemstvu uživa veliki ugled, želio bi preuzeti "diplomatske inicijative", kao što je činio kao savezni predsjednik došavši na vlast nakon "baršunaste revolucije". (Hina) br 082129 MET apr 93