ZNANSTVENI KOLOKVIJ "HRVATSKA PASIONSKA BAŠTINA"

ZAGREB, 5. travnja (Hina)- "Štovanje muke Kristove izvan bogoslužja Crkve, ali uvijek u odnosu s njime, imalo je upravo golem odjek u pučkim i umjetničkim oblicima europskoga kršćanstva", istaknuto je na današnjem znanstvenom kolokviju "Hrvatska pasionska baština" koji je priređen u sklopu dvotjedne manifestacije "Pasionska baština" u organizaciji Studenskog centra Sveučilišta u Zagrebu. "Zacijelo nijedan drugi sadržaj kršćanskoga vjerovanja nije ostavio toliko traga u europskom kršćanskom krugu kao pasionski: od pučkih pobožnosti, kao što je Križni put, preko različitih bratovština pobožnih običaja, do Gospinih plačeva i prikazanja Muke, te nebrojenih pasionskih djela u kiparstvu i slikarstvu posvuda u Europi, napose u mediteranskim katoličkim zemljama, napominje u svom referatu dr. Bernardin Škunca franjevac. Dr. Škunca je, pišući o hrvatskoj pasionskoj baštini, istaknuo da je naša hvarska pasionska pobožnost za Križem najstarija u neprekinutom trajanju - vrlo vjerojatno iz 16. stoljeća - najsačuvanija kao pobožnost, pučki jednostavna, sadržajno duhovna. Treba istaknuti da je put za Križem u hvarskoj proseciji najduži od poznatih u Europi, a napjevi Gospina plača najrječitije svjedoče o višestoljetnoj tradiciji. Na kraju svog priloga dr. Škunca predlaže da se narednih godina u Hrvatskoj priredi smotra europske pasionske baštine. Ugledni teolog i muzikolog dr. Miho Demović je tom prigodom spomenuo prve početke nastanka pasionskih tekstova među kojima su oni u liturgijskim knjigama na latinskom jeziku, tekstovi u glagoljskim liturgijskim knjigama, neliturgijski tekstovi pisani latinicom, glagoljicom i ćirilicom i hrvatske pjesmarice s pasionskim sadržajem iz 15. i 16. st. iz Dalmacije. Tri glavna izvora o pasionskoj baštini koja se u Hrvatskoj najranije spominju su, ističe Demović, evanđelistar iz Srijemske Mitrovice, Splitski evanđelistar iz 7. st. i Radonova Biblija koja je nastala u Pragu, a u vrijeme stvaranja Zagrebačke biskupije, krajem 11. stoljeća, nalazimo je u Zagrebu. Osim tih izvora o njegovanju pasionske baštine, dr. Demović spominje i niz evanđelistara i sakramentara iz 11. st. od kojih su mnogi sačuvaini u Zagrebu, Zadru Dubrovniku, Šibeniku, Trogiru i Boki. Pasionska baština vezana za ilirsku liturgiju, prije rimske i franačke liturgije, sačuvala se u tzv. Kijevskim listićima koji su nastali u okolici Dubrovnika. Prvi hrvatski pjesnici, među njima i Marko Marulić, ističe dr. Demović, inspirirani su Kristovom mukom, a potom i pisci i pjesnici dubrovačkog kruga koji su ostavili mnoga djela posvećena Križu. Gospin plač također je proučavan, razvijao se dijaloški, a nakon njega pojavljuju se i crkvena prikazanja iz kojih će se kasnije razviti i svjetovni teatar, kazao je dr. Demović. Ukazujući i na neodaziv ostalih sudionika kolokvija, dr. Demović je upzorio da bi se naš odnos, a posebno odnos mladeži prema pasionskoj baštini, trebao bitno izmijeniti, jer moramo konačno shvatiti da smo dio europskog katoličkog kruga i moramo barem u Velikom tjednu biti svjesniji te pripadnosti" zaključio je dr. Demović. (Hina) žb 051351 MET apr 93