STROEHM : POVRATAK POLITIČKOG IDENTITETA SREDNJE EUROPE

ZAGREB, 1. travnja (Hina) - "Vraćanje Srednje Europe kao realnosti u europsku i svjetsku politiku ohrabrujući je znak, kako za hrvatski narod, tako i za ostale male europske narode. Pitanje koje se, međutim, postavlja pred cijelu Europu, a i za nju je od odlučujućeg značenja, kako učvrstiti zajednički interes srednjoeuropskih naroda i učiniti taj pojas stabilnim" jedno je, po sudu dr. Carla Gustafa Stroehma , uglednog njemačkog novinara i večerašnjeg gosta Tribine "Znanstveni četvrtak" u Institutu za primjenjena društvena istraživanja u Zagrebu, od ključnih političkih pitanja suvremene europske politike . Govoreći na temu o tome je li Njemačka hrvatski staratelj ili suradnik, gospodin Stroehm je istaknuo da su u samoj "Njemačkoj u tijeku duboke promjene, koje su počele padom komunizma i njegova simbola Berlinskog zida". Naglasio da je za Njemačku od osobite važnosti "povratak Srednjoj Europi i centralnom mjestu u njoj". "U tom kontekstu, a uvažavajući i njegovu povijesnu dimenziju, pojačavat će se i njemački interes za Hrvatsku, iako se trenutno može steći dojam da je taj interes znatno oslabio", kazao je C.G. Stroehm. Dodajući da to nije samo slučaj s Njemačkom već da su se "cijela Europa i svijet skoncentrirali na neriješeno rusko pitanje i Jeljcina kao spasitelja stabilnosti Europe". Pitajući se je li europska strategija u tom pogledu ispravna, Stroehm je odgovorio prosudbom po kojoj je "ključno pitanje postupno stabilizirati hrvatsku situaciju, tj. pojas Srednje Europe, a ne spas za Europu tražiti u njenoj pozadini". Glede bliskog poboljšanja političkih perspektive Hrvatske , Stoehm nije osobit optimist, jer kako je naglasio " na Zapadu su jake snage koje žele vraćanje nekakve treće ili četvrte Jugoslavije, a, već zaboravljeni, Milan Panić često je spominjao balkansku monetarnu ili carinsku uniju". Hrvatske su šanse , po njemu "u istrajnosti i činjenici da vrijeme ipak radi za Hrvatsku, što je nešto novo u dugoj hrvatskoj povijesti. Ali, svu mudrost valja staviti po strani, jer te perspektive ovise najviše o istrajnosti i hrabrosti hrvatskih mladih ljudi i o njihovoj spremnosti da za Hrvatsku žrtvuju i svoje živote". Na pitanje o načinima i mogućnostima vraćanja hrvatskih teritorija, postavljeno u raspravi, Stroehm je odgovorio da postoji vojno i političko rješenje. Po njemu UNPROFOR u toj zadaći ne bi bio uspješan, a pri odlučivanju za vojnu opciju trebalo bi uzeti u obzir vojne snage i moguće ljudske žrtve. A kako je naglasio "ozbiljnije političko rješenje moguće je jedino ako se slomi srpska vojna mašinerija". Po njegovom sudu Hrvatskoj ne bi pomoglo "otvaranje južne fronte", tj. eventualni otpor Albanaca, jer se u načelu, kako je istaknuo " prijavljene revolucije ne dešavaju". (Hina)gk 022235 MET apr 93