DRNOVŠEK I JANŠA O RAZGOVORIMA S NATO-OM

LJUBLJANA, 31. ožujka (Hina) - Slovenski premijer dr. Janez Drnovšek i ministar obrane Janez Janša ocijenili su svoj jučerašnji posjet sjedištu NATO-pakta u Bruxellesu vrlo korisnim. Oni su u sjedištu NATO-a razgovarali s generalnim sekretarom te organizacije Manfredom Woernerom (Verner) i predstavnicima zemalja-članica. Na konferenciji za tisak danas u Ljubljani Drnovšek i Janša izjavili su da je NATO, kao i Slovenija, zainteresiran za nastavak kontakata te postupno formalno i neformalno približavanje, pri čemu je Slovenija za sada zainteresirana za mogući status promatrača u Vijeću za suradnju NATO-a (kako status sada ima Finska), a približavanje NATO-u vidi prvenstveno kao mehanizam jačanja vlastite nacionalne sigurnosti dok se ne uspostavi sustav kolektivne sigurnosti u Europi. Drnovšek i Janša potvrdili su da je jedna od glavnih tema razgovora bila razmjena informacija o događajima u Bosni i Hercegovini i mogućnost provođenja Vance-Owenova plana. U slučaju da taj plan za BiH bude potvrđen i dođu međunarodne snage, Slovenija i NATO će uspostaviti suradnju te će biti zajamčena sigurnost Slovenije. No Slovenija u intervenciji neće aktivno sudjelovati - protumačio je smisao razgovora s Voernerom slovenski premijer, ističući pritom posebno "političku i psihološku" važnost prvog službenog kontakta s dužnosnicima NATO-a, a dodajući da je pitanje buduće suradnje "otvoreno". Ministar je obrane Janša pak eksplicitno naglasio da je Sloveniji "Woerner dao jamstva da bi u slučaju međunarodne intervencije te snage preuzele brigu o sigurnosti susjednih država, tako da susjedne države ne bi bile ugrožene", prvenstveno misleći na sigurnost slovenskog zračnog prostora. Janša je rekao da je pitanje ukidanja embarga na uvoz oružja u Sloveniju bio jedan od ključnih zahtjeva prilikom posjeta te da su to stajalište predstavili i od država-članica naišla na naklonost. Janša je iznio stajalište da je za Sloveniju važno da se i u pitanju uvoza oružja Slovenija u očima svjetske javnosti pokaže kao država koja ne potpada pod kategoriju "države nastale na tlu bivše Jugoslavije". Premijer Janez Drnovšek istaknuo je da Slovenija u ovom trenutku ne postavlja pitanje punopravnog članstva u Sjevernoatlanskom vojnom savezu. U vezi svog jučerašnjeg susreta s Jacquesom Delorsom (Žak Delor), koji je bio posvećen suradnji Europske zajednice i Slovenije, Drnovšek je istaknuo kako je dobio uvjeravanja da će Slovenija u ponedjeljak stvarno potpisati Sporazum o suradnji s EZ unatoč posljednjim akcijama Italije da povezivanje Slovenije sa Zajednicom uvjetuje bilateralnim pitanjima koje ima sa Slovenijom oko postosimskih razgovora. No, očito je bilo da je problem u vezi s tim osjetljiv te da EZ ne želi da dođe do odlaganja potpisa tog sporazuma, izjavio je Drnovšek, dodajući da je sporazum za Sloveniju važan jer u zemlje EZ-a izvozi dvije trećine svoje izvozne proizvodnje. Prema mišljenju slovenskog premijera sporazum koji će slijedećeg utorka potpisati Slovenija i EZ, iako formalno na nižoj razini, sadržajno nije nepovoljniji od onoga što ga je EZ potpisala s državama tzv. "Višegradske grupe" (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska), a osim toga Sloveniji omogućuje nešto bolje uvjete izvoza u EZ od starog sporazuma koji je naslijedila na temelju sporazuma EZ - SFRJ. Drnovšek je izrazio vjerojatnost da će se s EZ nastaviti i pregovori o sljedećem stupnju suradnje, tj. o Sporazumu o pridruženom članstvu s EZ, a izrazio je i nevjericu da bi Talijani preko svoje delegacije u Europskom parlamentu mogli spriječiti ratifikaciju sporazuma o suradnji s EZ jer "talijanske zahtjeve u EZ ne primaju s naklonjenošću, štoviše, u neprilici su jer te zahtjeve ne mogu opravdati kao objektivne zaplete." (Hina) fs 311554 MET mar 93