IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 31. ožujka (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC Pregled tiska Daily Telegraph na naslovnoj stranici objavljuje izvješće pod naslovom 'UN spasili 2346 izbjeglica iz opkoljene Srebrenice'. U Srebrenici se 15 tisuća izmučenih i gladnih izbjeglica nastojalo popeti na devetnaest kamiona, stoji u izvješću. Neke žene s djecom očajnički su se nastojale popeti na kamion, a kada im to nije uspjelo predale su svoju djecu onima koji su već bili u kamionu. Majke su se radije odvajale od djece nego da ih gledaju kako se muče i gladuju u Srebrenici. Izvješće slobodnog novinara Tonya Berthlia iz opkoljenoga grada odnosi se dijelom i na stanje u Srebrenici, gdje je dolazak konvoja humanitarne pomoći pozdravljen, ali to je - po riječima jednog službenika UN - samo pokušaj liječenja simptoma, a ne i bolesti. Što se američke pomoći, koja je bacana padobranima, tiče do nje dolaze uglavnom sposobni i jaki koji se mogu penjati po strmim padinama da bi došli do američkih paketa. S druge strane, stvorena je vojska prosjaka sastavljena od izbjeglica, nejakih i slabih koji su izostavljeni iz lanca razdiobe zbog loše organizacije, ali i korupcije. Na izlazu iz Srebrenice istaknut je natpis 'Dobro došli u najveći logor smrti na svijetu'. Vrijeme će pokazati je li to hiperbola ili realnost. Financial Times objavljuje izvješće Laure Silber iz Beograda, u povodu vijesti da su ministri NATO-saveza i Zajednice Nezavisnih Država, dakle bivšeg Sovjetskog Saveza, signalizirali bosanskim Srbima da potpišu međunarodni mirovni plan o završetku rata u Bosni, dok su Amerikanci kazali da bi oni mogli pslati svoje snage da osnaže sporazum. Atlantski savez planira poslati najmanje 50 tisuća vojnika da bi se osnažio sporazum, ali tek kada ga sve tri zaraćene strane potpišu. Neki predviđaju i veći broj, ali ni jedna zemlja se nije do sada obvezala o tome koliko će staviti snaga na raspolaganje u tu svrhu. Zamjenik američkog ministra obrane William Perry izjavio je na ministarskom sastanku u Bruxellesu da bi Washington mogao dati i kopnene snage, ali nije rekao o kolikom bi se broju vojnika radilo. 'NATO bi trebao igrati važnu ulogu, Amerikanci su spremni pomoći, a sudjelovanje naših istočnih partnera mi ćemo pozdraviti', rekao je on. Vlada bosanskih Srba jučer je prosvjedovala u Visokom povjereništvu UN za izbjeglice zbog korištenja njemačkih vojnih zrakoplova pri bacanju pomoći nad istočnom Bosnom. Njemačka je naime poslala svoj prvi teretni zrakoplov da se pridruži američkim zrakoplovima koji bacaju pomoć. Tanjug navodi tekst protestne note u kojoj se kaže da to narušava ugovor sklopljen između bosanskih Srba, UN i SAD, prema kojemu se Njemačka isključuje iz ovakvih akcija zbog, kako se navodi, 'dubokih povijesnih razloga'. I The Daily Telegraph piše o ministarskom sastanku u Bruxellesu na kojemu su ministri iz 33 zemlje tražili od Srba da potpišu Vance-Owenov mirovni plan za Bosnu. Na sastanku je rečeno da će se ministri obrane Zapadnoeuropske unije, dakle iz deset zemalja EZ, sastati u ponedjeljak da bi raspravili o uvođenju još oštrijih sankcija protiv Srbije. U izvješću iz sjedišta UN kaže se da će Rusi poduprijeti planove o upućivanju NATO-ova zrakoplovstva u Bosnu ako Srbi ne budu htjeli potpisati mirovni plan. To je izjavio gospodin Jurij Voroncov, ruski veleposlanik pri Svjetskoj organizaciji. Nastojanja da se pošalje i do stotinu mlažnjaka za osnaženje zračne blokade nad Bosnom odgođena su zbog krize koja je uzdrmala Moskvu u tijekom proteklih sedam dana. U The Timesu Tim Judah piše iz Beograda o protivljenju Srba Vance-Owenovu planu. Plan - kažu Srbi - ostavlja Muslimanima i Hrvatima većinu prirodnih i industrijskih resursa dok Srbima ostavlja golet. Navodi se da je Biljana Plavšić izjavila kako je 64 posto Bosne srpsko vlasništvo, a to bi značilo da Srbi koji su tvorili trećinu predratnog pučanstva Bosne polažu pravo na dvije trećine teritorija, jer su pretežno oni bili zemljoradnici, dok su Muslimani živjeli u gradovima. Zapadni diplomati odbacuju takvu argumentaciju kao izliku za osvajanja. Vance-Owenov plan predviđa da se Srbima, koji sada drže 70 posto teritorija, ostavi 43 posto zemljišta. Međutim, Srbi sada ne samo da kažu kako im pripada više prostora već tvrde da ih plan lišava važnih gospodarskih resursa. Kažu da je 90 posto ugljena u industrijskom basenu Tuzle i Zenice. Prema pisanju Politike, Muslimanima bi ostalo 2000 megavata postojećeg električnog potencijala, Hrvatima 1200 megavata, a Srbima svega 1000 megavata. Još jedna srpska zamjerka odnosi se na činjenicu da su predviđene provincije pod srpskim nadzorom rascjepkane, a najvažnija zamjerka je da gube koridor koji povezuje Srbiju s Banjom Lukom i - dalje - s krajinama u Hrvatskoj, koje su u rukama Srba. No po riječima jednog stranoga diplomata, kaže se u izvješću iz Beograda, ti koridori imaju smisla jedino ako oni razmišljaju o pripojenju tih krajeva Srbiji. Isti list i još neki listovi prenose Reutersovo izvješće o imenovanju novog predsjednika hrvatske Vlade. Vlada dosadašnjeg premijera gospodina Šarinića postajala je sve nepopularnija zbog načina kako je vodila privredu, a kritizirali su je i zbog redukcije električne energije, što je jako pogodilo dalmatinsku obalu. Inflacija od 2300 posto godišnje osiromašuje većinu Hrvata, a u nekim se izvješćima spominje veliki broj nedovoljno ishranjene djece. Financial Times dodaje da je hrvatska privreda pretrpjela goleme štete od ratnih razaranja, dok je 700 tisuća izbjeglica potražilo utočište u Hrvatskoj. SJEDINJENE DRŽAVE NEWSWEEK Bombardirati Srbe? "Clintonova se administracija nada da će diplomatski pritisak biti dovoljan za uvjeravanje srpskih vođa da potpišu Vance-Owenov sporazum i prekinu rat u Bosni. Ako ne bude, doznajemo, Bijela kuća je spremna ponuditi mnogo snažniji poticaj: bombardiranje. Trenutačno se Clintonova administracija usredotočila na napore da pooštri gospodarske sankcije protiv Srbije. Ona isto tako želi da Vijeće sigurnosti UN prihvati rezoluciju kako bi se napokon nametnula zabrana nadlijetanja Bosne. Prošlog je tjedna uklonjena bitna zapreka za provođenje te mjere. Dužnosnici Bijele kuće rekli su novinaru Newsweeka da je Rusija pristala na to da se ne protivi planu o zabrani nadlijetanja, ako Srbi ne potpišu Vance-Owenov plan do 1. travnja. Bosanci su potpisali prošlog četvrtka. Iako nije željna toga da bombardira srpske položaje u Bosni, Bijela kuća je od Pentagona zatražila da počne planirati zračne napade. Boji se da će bez vojne prijetnje Srbi odugovlačiti kako bi pregazili i zadnje muslimanske zajednice u istočnoj Bosni. Mogućnost bombardiranja bila je dovoljno ozbiljna tema za generala Colina Powella, pa je o tome raspravljao prošlog tjedna s britanskim ministrom vanjskih poslova Douglasom Hurdom, koji je ustrajao na tome da se najprije povuku britanske jedinice u sastavu snaga UN. Ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić na pitanje o takvim ustupcima odgovorio je: 'Nastavi li se srpska agresija, mi bismo više voljeli vojnu pomoć nego hranu za mrtve'", piše tjednik u rubrici "Periscope". RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW Program na hrvatskom jeziku Pregled tiska Sudjelovanje njemačkoga ratnog zrakoplovstva u letovima opskrbe nad istočnom Bosnom uglavnom nailazi na pozitivan odjek u njemačkim novinama. Osvrćući se na srpske prijetnje o rušenju zrakoplova list Neue Osnabruecker Zeitung piše da su Srbima akcije njemačkoga zrakoplovstva uistinu samo dobrodošao povod za manevar ometanja humanitarnih letova uopće. Čak ako i ne može biti jamstva protiv srpskih rušenja zrakoplova, njemačko ratno zrakoplovstvo mora nastaviti svoje humanitarne letove. Što tješnje to bude činilo s međunarodnom zajednicom moći će se osjećati sigurnijom. Bilo bi poželjno da što više država sudjeluje u toj akciji, smatra list. Westdeutsche Allgemeine Zeitung piše da se u akciji izbacivanja pomoći iz zraka radi o posve humanitarnim mjerama. Ne bismo smjeli dopustiti da nas se razjedini tu gdje je međunarodna zajednica u cjelini, glede beskrajnih patnji na Balkanu, ionako pokazala zastrašujuće malo zajedništva i akcije. Uostalom, postoji sasvim jednostavan već odavno zakašnjeli način za Srbe da spriječe neželjene njemačke letove, a taj je da zauvijek prestanu s ubilačkim blokadama čitavih gradova i civilnog pučanstva. Frankfurter Rundschau u svom komentaru pod naslovom 'Za svaku stopu' piše među ostalim da se prijetnje moraju prihvatiti s ozbiljnošću, ali to ni izdaleka ne znači da im se mora pokoriti. Svaka stopa prostora za humanitarnu pomoć mora biti oduzeta Srbima i ratu, a za njemačke vojnike je dobro da u tome sudjeluju unatoč svim rizicima. Neovisno o logici humanitarnih letova, njemačka vanjska politika mora biti vjerodostojnija. Vrlo je teško objasniti koje će pravne i političke zapreke trebati savladati u Bonnu da bi se sudjelovalo u akcijama plavih kaciga UN ili u AWACS letovima. Utoliko je važnije sudjelovati bez oklijevanja u humanitarnim akcijama i učiniti taj mučan koračić, stajalište je ovog dnevnika. *** Ostavka hrvatske Vlade i premijera Hrvoja Šarinića dovodi se među ostalim u vezu s velikim skandalom u najvećem hrvatskom osiguravajućem društvu 'Croatiji'. Opširnije o tome izvješćuje Gustav Chaluppa iz Zagreba. "Iznenadna ostavka vlade Hrvoja Šarinića trebala bi smiriti uzburkane unutrašnjopolitičke valove u Republici Hrvatskoj. Šefu vlade Šariniću opetovano se predbacivalo da je nekompetentan i da je zakazao u privrednoj politici. Kraj vlade, što je formirana tek u kolovozu prošle godine, vremenski se podudara s otkrićem afere oko državnog osiguravajućeg društva ' Croatia', koji su vrhunski menadžeri smatrali nekom vrstom svoje samoposluge. Hrvatski dnevnici već tjednima izvješćuju o nedopuštenim financijskim manipulacijama i protuzakonitim bogaćenjima. Jedna skupina direktora banaka navodno je pokušala privatizacijom u vlastiti džep staviti poznato hotelsko poduzeće 'Primošten' na istoimenom poluotoku. Ako izvještaji i istraživanja zagrebačkoga tiska odgovaraju istini, onda je dvanaest od ukupno petnaest ministara Šarinićeve vlade bilo umiješano u do sada najveći korupcijski ili financijski skandal mlade Republike Hrvatske. Posve tiho posljednjih tjedana dalo je ostavke na položaje niz vrhunskih dužnosnika iz privrede i novčarstva, a da zato nisu pružena dovoljno razložna objašnjenja. U takvim uvjetima nije iznenađujuća ni ostavka čitave vlade Hrvoja Šarinića. Dobro obaviješteni u glavnome gradu Hrvatske očekuju da će za niz članova vlade, koji su bili i zastupnici u hrvatskom Saboru, biti poveden i postupak za ukidanje imuniteta te da će onda oni morati kazneno odgovarati. Pad vlade predsjednika Šarinića ocrtavao se već za vrijeme gotovo jednotjedne rasprave u Saboru o učinkovitosti gospodarske politike u uvjetima što ih diktira rat, a u kojoj su se sukobile dvije struje: progresivni i dogmatici. Ovi posljednji našli su se pod sve većim pritiskom niza mladih zastupnika iz redova HDZ-a, koji jedva da još imaju razumijevanja za one koji se pozivaju na stečene zasluge, jer oni žele državu organizirati prema modernim tržišno-privrednim načelima. Među te se ubraja i Nikica Valentić, generalni direktor naftne kompanije 'INA'. Iskušenja u jednoj ratnoj privredi i u jednom ratnom društvu, u kome još nema dovoljno demokratskih nadzornih mehanizama, čini se, navode na osobno bogaćenje. Tako i susjednu republiku Srbiju posljednjih tjedana potresaju korupcionaške afere. Tamo su se odjednom tri ministra srpske vlade našla direktno iza rešetaka. Oni su izdvojili na stotine tisuća litara super benzina iz ilegalnog uvoza i prodavali ga za čvrstu valutu, tj. njemačku marku, na crnom tržištu. Kod jednoga od tih ministara kriminalistička je policija u dvorištu kuće njegovih roditelja, nedaleko od Beograda, našla zakopano u zemlji 700 tisuća maraka. Dok je u Beogradu sadašnji predsjednik jugoslavenskog parlamenta, a prijašnji predsjednik srpske vlade Božidar Božović izvrgnut sve više kritici novinstva, predsjedniku hrvatskog Sabora Stipi Mesiću mogla bi postati zamkom jedna televizijska rasprava o temi 'Croatia' osiguranja, u kojoj se on postavio ispred, tj. u zaštitu vodećih direktora, koje u međuvremenu okrivljuju za korupciju. A neki su od njih svojim ostavkama već morali povući konzekvencije. Ostavka vlade premijera Šarinića koja je službovala svega dvjesto dana vjerojatno je požurena i s obzirom na izmijenjene većinske odnose u Saboru gdje su nakon zadnjih izbora ojačali utjecaji različitih regionalnih saveza i istarskih autonomista. U objašnjenju Šarinića za zajedničku ostavku njegove vlade on je govorio o tome da je došlo vrijeme za promjene, a to i nije posve neutemeljeno. A predsjednik Republike Franjo Tuđman mora iz toga povući i svoje konzekvencije". ITALIJA CORRIERE DELLA SERA Gospodarstvo potapa Vladu "Hrvatska je Vlada iznenada dala ostavku. Novost je izazvala iznenađenje jer, bez obzira na katastrofalnu unutrašnju gospodarsku i socijalnu situaciju, premijer Hrvoje Šarinić prije tjedan dana je izjavio da nema nikakve namjere dati ostavku", piše dopisnik Eros Bićić. Šarinić, predstavnik HDZ-a, stranke predsjednika Tuđmana, blizak Predsjedniku, bivši šef njegova kabineta, više puta je ustvrdio da Hrvatskoj opustošenoj ratom i gospodarski osakaćenoj nazočnošću sedamsto tisuća izbjeglica treba vremena kako bi se došlo do konkretnih rezultata. (...) Čemu onda smjenjivanje premijera i njegove vlade? Jučer je predsjednik Tuđman povjerio ulogu prvoga ministra Nikici Valentiću... U Zagrebu kažu da je to nemilosrdan poslovni čovjek. Zanimljivo je da je zajedno sa Šarinićem ostavku dao i upravitelj središnje banke Jurković: čini se, dakle, izvan sumnje da su razlozi smjenjivanja vlade nadasve gospodarske prirode. Ali ima i onih koji smatraju da su hrvatsku vladu potopili financijski skandali u koje su bili umiješani i neki njeni članovi. Jedan od skandala posebno se ticao važnog hrvatskog osiguravajućeg društva". (...) Autor u nastavku piše da je "pad vlade Šarinić" došao u jednome "nadasve teškom trenutku za republiku bivše Jugoslavije" te opisuje trenutačnu gospodarsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj. "Ali ima i goreg, a odnosi se nadasve na situaciju u Dalmaciji, regiji koja je tradicionalno cvala, ako ne zbog drugoga, a ono zbog turizma, koji je zbog rata praktički sveden na ništicu. Osim toga, izolirana..., pod udarom srpskih bombi, Dalmacija je potpuno lišena energetskih izvora... U Zagrebu se tvrdi da se Tuđman naročito boji silovite reakcije Dalmatinaca, koji se osjećaju napuštenima i žrtvovanima, čak i u vojnome pogledu. Božo Kovačević, vođa Socijal-liberalne stranke (u oporbi), izjavio je da se unutar Tuđmanove stranke odvija oštra borba za vlast. (...) Da bi spriječio moguća veća zla predsjednik Tuđman je više volio žrtvovati svoju vladu, implicitno je optužujući da je odgovorna za neraspoloženje u Hrvatskoj", zaključuje Eros Bićić. *** Isti list objavio je i vijest da je "glavni tajnik Farnesine veleposlanik Bruno Bottai" posjetio Beograd gdje je Dobrici Čosiću i Slobodanu Miloševiću prenio poruku ministra vanjskih poslova Emilia Colomba kojom se od dvaju vođa "zahtijeva da izvrše pritisak... kako bi i bosanski Srbi, poput bosanskih Hrvata i Muslimana, prihvatili mirovni plan predložen od UN i EZ. "Italija smatra da bi se, u slučaju da i bosanski Srbi potpišu mirovni plan, istoga trenutka trebale početi što je brže moguće smanjivati sankcije protiv Srbije", za što bi se talijanska vlada zauzela u UN i EZ. NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Novi čovjek u Zagrebu "Kucnuo je čas za promjene, izjavio je u svojoj izjavi povodom ostavke cijele vlade hrvatski premijer Šarinić. Zašto? Po ustavu, Šarinić i svi ministri mogli su zadržati svoje položaje. Uzrok ostavke najvjerojatnije nisu pravne, nego političke procjene, i to Tuđmanove. U Hrvatskoj vlast je u rukama Predsjednika; premijer je istaknuti ravnatelj Predsjednikova aparata, koji istodobno nadzire i rad stručnih resora. Tuđmanov prvi premijer Mesić pokazao se slabim organizatorom. Njegov nasljednik Manolić znao je upravljati, ali je bio meta napada zbog svoje komunističke prošlosti. Nakon njega dužnost premijera preuzeo je Gregurić, koji nije želio biti samo izvršitelj Predsjednikovih odluka. Posljednji premijer Šarinić, čini se, nije ispunio očekivanja na području gospodarske uprave. Tome valja dodati i optužbe zbog korupcije, upućene na adresu nekolicine ministara, kojima još nije suprotstavljeno odgovarajuće objašnjenje. Hrvatskoj bi vjerojatno više koristila vlada, na čijem bi čelu bio političar s vlastitim programom i vlastitom odgovornošću. Samostalnost potiče nastojanja za postizanjem rezultata", ističe Johann Georg Reissmueller. *** Dok NATO-savez nastavlja s razradom planova za moguću mirovnu misiju u Bosni raste zabrinutost zbog veličine i složenosti takve misije. Na sastanku ministara obrane NATO-a i njihovih kolega iz bivšeg Varšavskog ugovora jučer u Bruxellesu samo su istaknuti postojeći problemi. O tome je prilog pripremio Nick Chiles. "Od završetka hladnoga rata NATO-pakt se pokušava preobraziti u jamca sigurnosti u Europi i posrednika u pitanjima sigurnosti. Članice NATO-a u načelu su pristale da organizacija preuzme mirovne misije u Europi, uz potporu bilo UN ili drugih međunarodnih skupina. Ali slučaj Bosne je prebrzo došao i za NATO-pakt postao prvi teški izazov te stavlja na kušnju njegovu odlučnost i vjerodostojnost. S obzirom na složenost mogućeg mirovnog zadatka, Amerikanci i većina njihovih saveznika tvrde kako je NATO jedina organizacija koja može djelotvorno kontrolirati potrebne snage, iako se Francuska s time ne slaže i radije bi da se u tom području povećaju postojeće jedinice pod zapovjedništvom UN. Čini se da je neizbježno sudjelovanje velikog broja jedinica NATO-a bude li riječ o velikoj operaciji. Ali hoće li do nje uopće doći? U NATO-u kažu da neće slati jedinice dok ne dođe do političkog dogovora između sukobljenih strana u Bosni. Neki vojni zapovjednici NATO-a upozoravaju kako čak ako Vance-Owenov mirovni plan za Bosnu prihvate i bosanski Srbi, koji to jedini nisu učinili, opasnosti za mirovne jedinice na terenu i dalje će biti velike, a izgledi za uspjeh mali. Stanje na ratištu toliko je zbrkano da će biti vrlo teško razdvojiti zaraćene strane. Neočekivani sukobi kao i žrtve među vojnicima mirovnih snaga bit će neizbježni uz pretpostavku da će biti ograničenog otpora zaraćenih strana. Procjenjuje se da bi trebalo angažirati oko 75 tisuća vojnika. Cijela bi operacija mogla trajati godinama, a s vremenom će trebati sve više vojnika kako bi zamijenili one na terenu. No, ni jedna članica NATO-a nije do sad izjavila kako je spremna dati potrebne snage. SAD npr. još oklijevaju javno reći kako su spremne poslati svoje kopnene jedinice. Napokon, jučer u Bruxellesu na sastanku između ministara NATO-a i njihovih kolega iz Varšavskog pakta ruski ministar obrane general Pavel Gračev dao je na znanje kako Moskva nije spremna dati više od simboličnih jedinica za Bosnu. NATO je računao da će Rusija dati između 10 i 15 tisuća ljudi. I velike zapadne sile zabrinute su koliko bi ih mogle stajati jednice u takvoj operaciji. Ukratko, nema jednostavnog rješenja za Bosnu. Za NATO to bi mogao biti novi izazov za njegova 44-godine dugog postojanja". GLAS AMERIKE - VOA Program na srpskom jeziku Pomoćnik ministra vanjskih poslova Rusije Vitalij Čurkin treba stići u Beograd radi razgovora sa srpskim vođama radi rješavanja jugoslavenskog konflikta. O tome iz Beograda javlja dopisnik radio-postaje. "Zapadni diplomati u Beogradu pojašnjavaju da će Vitalij Čurkin u svojstvu specijalnog izaslanika predsjednika Borisa Jeljcina apelirati na vođe bosanskih Srba da preispitaju svoje odbijanje međunarodnog mirovnog plana za borbama razdiranu BiH. I bosanski Muslimani i bosanski Hrvati već su potpisali predloženi mirovni plan. Bosanski Srbi su ga odbili prošle nedjelje jer se ne slažu sa zamljovidom o podjeli BiH u deset autonomnih pokrajina. Bosanski Srbi se protive ustupanju teritorija koji su osvojili od Muslimana. Rusija je tradicionalni saveznik Srbije, ali diplomati vjeruju da će Vitalij Čurkin izložiti predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću da više ne mogu računati na pomoć ruske vlade, ako nastave prkositi Zapadu. Diplomati također vjeruju da će Čurkin upozoriti srpske vođe da ne bi trebali očekivati od ruske vlade da stavi veto u Vijeću sigurnosti UN, ako dođe do glasovanja o pooštrenju sankcija protiv nove, manje Jugoslavije ili o prisilnoj primjeni zabranjene zračne zone nad BiH. Bosanski Srbi su do sada pokazalo malo nagovještaja da su spremni preispitati svoju odluku o odbacivanju mirovnog plana. Samozvana skupština bosanskih Srba sastat će se u petak pa će raspravljati o kartama mirovnog plana, ali njen predsjednik ističe da ne očekuje strateški zaokret u stajalištu bosanskih Srba". (Hina) 310213 MET mar 93