"HR" I "HRV" ZA HRVATSKU U MEĐUNARODNOM POSLOVANJU

ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Hrvatska je u odgovarajućim međunarodnim organizacijama ishodovala svoje osnovne slovne i brojne oznake, i uskoro se u hrvatskom Saboru očekuje usvajanje Uredbe o uporabi slovnih i brojnih oznaka, kazao je danas za Hinu direktor Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo inž. Aleksandar Čaklović. Dvoslovna oznaka Hrvatske je "HR", troslovna "HRV", a brojna oznaka je "191", dok je oznaka novčane jedinice "HRD", a slovna oznaka jezika je pak "hr", i te oznake dužna su u međunarodnom prometu i poslovanju rabiti sva poduzeća te fizičke i pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj. Hrvatska je skorašnjim prijemom Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo u "ISO - Međuunarodno udruženje za normizaciju" dobila još jedno veliko međunarodno priznanje, naglašava Čaklović, dodajući da "smo tako postali članom velike međunarodne obitelji koja okuplja stotinjak zemalja s više od 95 posto svjetske industrijske proizvodnje". Time je Hrvatska, pojašnjava Čaklović, dobila mogućnost djelatnog sudjelovanja u donošenju međunarodnih normi, a također i obvezu njihovog uvođenja i primjene u svim poljima ljudske djelatnosti. Uvođenjem jedinstvenog sustava osnovnih slovnih i brojnih oznaka Hrvatska će se prepoznatljivošću lakše povezivati s ostalim zemljama u međunarodnom prometu, a, dodaje Čaklović, kako svijet postaje jedinstveno tržište, u velikom broju zemalja na djelu je prevođenje jedinstvenih općih standarda u nacionalne standardizacijske sustave. Direktor Čaklović kaže da svakom standardu prethodi dugotrajan znanstrveno-istraživački rad i Državni zavod je pristupio radu na izradi Zakona o normizaciji, Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti, Zakona o mjernim jedinicama, Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, a istodobno se pristupilo i izradi strukovnih normi za važna područja društvenog života kao što su promet, zrakoplovstvo i slično. O kakvom se poslu radi dovolje kazuje podatak da je Hrvatska, raspadom bivše države, preuzela oko 12.000 normi iz bivših zakona, među njima i Zakon o standardizaciji i sve podzakonske akte, koji će prema prioritetima biti zamijenjivani novim zakonima i propisima. U izgradnji novog normizacijskog sustava ishodište se našlo u sustavu Europske zajednice, jer, drži se, tako će se Hrvatska na najbolji način pridružiti tamo gdje civilizacijski i pripada, a direktor Aleksandar Čaklović na kraju ističe da je Hrvatska još davne 1939. u okviru Banovine Hrvatske počela izdavati prve standarde pod hrvatskim imenom. (Hina) žb 301311 MET mar 93