IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 30. ožujka (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC Pregled tiska Događaji u Rusiji, poraz socijalista na izborima u Francuskoj i mirovne demonstracije u Dublinu potisnule su zbivanja na prostorima bivše Jugoslavije u drugi plan. The Independent objavljuje izvješće svog dopisnika Marcusa Tannera koji iz Zagreba javlja o tvrdnjama bosanskohercegovačkoga predsjednika Alije Izetbegovića da su u nedavnim ofenzivama na Srebrenicu i okolne muslimanske enklave u istočnoj Bosni sudjelovale i redovne postrojbe Jugoslavenske armije, koje su u Bosnu ušle iz Srbije. Optužbe bosanskoga Predsjednika postaju vjerodostojnije nakon najnovijih neslužbenih potvrda iz izvora bliskih UN, piše Marcus Tanner, te nastavlja o dobro dokumentiranim helikopterskim napadima na području Srebrenice, kada su se, nakon bombardiranja muslimanskih sela, helikopteri vratili u Srbiju. Jedan zapadni vojni stručnjak izjavio je za list da su se na čelu kopnenih snaga, koje su pokrenule ofenzivu na Srebrenicu, nalazile dvije jedinice Jugoslavenske vojske sastavljene od iskusnih veterana, koji su sudjelovali i u opsadi hrvatskog grada Vukovara 1991. godine. Operacije Jugoslavenske vojske u istočnoj Bosni mogu objasniti nedavne zapanjujuće uspjehe koje su srpske snage zabilježile u tom području, a nakon desetomjesečne vojne ravnoteže među bosanskim Srbima i Muslimanima duž doline rijeke Drine. Ako se izvješća o sudjelovanju Jugoslavenske armije u borbama pokažu točnima, piše list, zapadne vlade neće biti oduševljene. Jedan od glavnih razloga za nepoduzimanje zapadne vojne intervencije u Bosni leži u tumačenju da je sukob u Bosni građanski rat, a ne sukob različitih država. Dokaz izravnog vojnog utjecaja krnje Jugoslavije osnažio bi bosanske zahtjeve za poduzimanje zapadnih vojnih udara protiv Srbije i ukidanje embarga na izvoz oružja u BiH, kaže na kraju svoga teksta Marcus Tanner. The Daily Telegraph i još dva glavna britanska lista - The Guardian i The Times - donose vrlo sukladna izvješća svojih dopisnika u kojima se govori o prvim satima novoga bosanskohercegovačkog primirja, koje se zasad uglavnom poštuje. Dopisnik The Daily Telegrapha Michael Montgomery citira dužnosnike UN kako je za poštivanje primirja vjerojatno zaslužan i iznenadni udar osobito hladnog vremena, kao i snažne sniježne oborine. List dodaje kako se bosanski dužnosnici ne nadaju uspjehu primirja, podsjećajući da su dosad ona samo služila za pregrupiranje jedinica i poduzimanje protunapada. U međuvremenu u Srebrenicu se, u skladu s obećanjem generala Morillona da će UN ostati stalno prisutni u gradu, sprema nova ekipa vojnih promatrača svjetske organizacije. Vojni je vođa bosanskih Srba general Ratko Mladić, piše list, međutim u petak izdao upozorenje kako on ne može jamčiti za sigurnost osoblja UN ako oni odluče ostati u Srebrenici nakon ovog vikenda. AGENCIJSKO IZVJEŠĆE APA Slovenija želi zaštiti leđa uz pomoć NATO-a "Hrvatski ministar obrane Gojko Šušak doputovao je u ponedjeljak u pratnji nekoliko generala u dvodnevni posjet Sloveniji. Prema izvješću slovenskog radija, razgovori hrvatskog ministra obrane i njegova slovenskog kolege Janeza Janše održani su iza zatvorenih vrata u vojarni Stane Rozman, neposredno uoči posjeta slovenskog premijera Janeza Drnovšeka Bruxellesu i planiranog razgovora s predsjednikom Komisije EZ Jacquesom Delorsom, glavnim tajnikom NATO-a Manfredom Woernerom i predstavnicima 16 zemalja članica NATO-a. Drnovšek će u Bruxelles putovati u pratnji ministra obrane Janše, koji je već prije nekoliko tjedana na sastanku s Woernerom zatražio 'sigurno zaleđe za Sloveniju' u slučaju da rat u bivšoj Jugoslaviji ponovno dosegne ili prekorači slovenske granice. Na tom sastanku Woerner je izjavio da treba nastaviti 'razmjenu mišljenja o toj temi'. Slovenska unutarpolitička scena trenutačno je obilježena sukobom o ulozi slovenske teritorijalne obrane, koja bi uskoro trebala biti preimenovana u 'Slovensku vojsku'. U pismu koje je greškom dospjelo u javnost, šef države Milan Kučan, prema ustavu vrhovni zapovjednik slovenske vojske, požalio se slovenskom ministarstvu obrane da nije obaviješten o konceptu novog slovenskog sustava sigurnosti. U tom konceptu, čiji je autor Janša, više se ne pojavljuje pojam 'neutralnost poduprta oružjem', te promatrači zaključuju da neki politički krugovi u Sloveniji žele odbaciti proklamirani princip neutralnosti i pojačati veze sa zapadnim obrambenim savezom. Osim toga, prema navedenom konceptu, slovenski Predsjednik više neće potpisivati ukaze o unapređenju visokih slovenskih oficira. Prema izvorima u Janšinom ministarstvu, novi šef države nema ovlasti koje je imalo bivše peteročlano državno predsjedništvo, a važne odluke morala bi donositi vlada. Slovenski mediji pretpostavljaju da nova koalicijska vlada želi 'polako isključiti' predsjednika Kučana. Tu pretpostavku dodatno potvrđuju i odlomci još neobjavljene knjige bivšeg predsjednika stranke reformiranih komunista Cirila Ribičiča. Ribičič između ostalog piše da je dao ostavku na položaj predsjednika svoje stranke u želji da Kučanu 'ponovo omogući bolji kontakt sa strankom', indirektno optužujući Kučana da želi prekinuti sve veze s 'osobama obilježenim teretom prošlosti' (Ribičič je sin bivšeg jugoslavenskog premijera Mitje Ribičiča). U međuvremenu, stranka reformiranih komunista stupila je u koaliciju s liberaldemokratima i demokršćanima", javlja Slavko Fras iz Ljubljane. AUSTRIJA DER STANDARD Austrija proučava projekte u Hrvatskoj "'Austrijske investitore već sada treba uputiti na najbolji način uključivanja u hrvatsku turističku privredu nakon rata', ističe u razgovoru za list šef Ureda za promet Reinhard Galler, ukazujući na nužnost izrade turističkog 'master-plana'. Spomenti plan podupiru Ostfonds austrijske vlade (2 milijarde šilinga) i sponzori poput Ureda za promet, banke Austria, Porra, Rognera, Casinos Austrija, te vlasnika privatnog lanca hotela Acotel (1,2 milijarde šilinga); već sredinom srpnja, bečko poduzeće za consulting Horwarth izložit će gotov plan, a prvi rezultati već se naziru. Zemlja, 80 posto čijeg područja nije oštećeno ratnim operacijama, raspolaže kapacitetom od 800 tisuća hotelskih kreveta. Izgradnja hrvatskog turizma srednjoročno određuje investicijski volumen od oko 35 milijardi šilinga. 'Četvrtinu te sume mogla bi položiti austrijska poduzeća', uvjeren je Michael Koevesi, upravitelj poduzeća Horwarth Consulting. Izdvojene su 32 turističke regije, odnosno oko 100 zdravih hotelskih poduzeća, koji bi mogli biti zanimljivi austrijskim investitorima. Vlasnici spomenutih već privatiziranih poduzeća trenutačno su mirovinski fond, Hrvatska narodna banka ili sami namještenici. Svi zajedno nadaju se kompetentnom prodajnom i marketinškom 'know-how'-u i svježem novcu, budući da trenutačno vrlo brzo troše svoje prihode. Koevesi tvrdi da u ulozi joint-venture ulagača Austrijanci navodno imaju tradicionalno najbolje izglede (u Hrvatskoj stranci mogu biti vlasnici natpolovične većine dionica) - bolje čak i od Talijana, Nijemaca ili investitora iz zemalja Beneluxa. Oni bi trebali procijeniti oko 400 tisuća hotelskih soba kako bi postigli zapadnu normu sobe obilježene s četiri zvjezdice. Pritom bi se zainteresirani investitori u prvom redu trebali usredotočiti na već postojećih 50 tisuća 'jedinica visoke vrijednosti', preporučuje savjetnik poduzeća Horwarth. Osim toga, u poduzećima koja posluju cijele godine, promet bi mogao biti povećan više od 100 posto (u usporedbi s predratnim razdobljem). Prema Koevesiju, trenutačne investicijske prepreke i politički rizik trebali bi biti pokriveni vlastitom 'milijardom predviđenom za rizične poslove', odnosno državnim jamstvima", prenosi Monika Bachhofer. NJEMAČKA DIE WELT Otkaz Dubrovniku "U pismu prepunom uvijenih fraza, upućenom hrvatskom PEN-centru, njemački je PEN-centar obrazložio zašto neće sudjelovati na međunarodnom kongresu koji će krajem travnja biti održan u ratom obilježenom Dubrovniku. Dužnosnici PEN-a (...) tvrde da razlog njihova izostanka nije strah za vlastitu sigurnost (iako bi to bio pošteniji odgovor), već izražavaju zabrinutost da bi skup u Dubrovniku mogao biti 'politiziran', 'izmanipuliran' i 'zloupotrijebljen'. Oni također strahuju da u Dubrovniku neće biti nužne 'intelektualne slobode izraza', te upozoravaju na opasnost pružanja potpore 'pogrešnoj strani' i na klopku 'nacionalizma'. Tom odlukom njemački je PEN-centar, naravno, pružio potporu 'pravoj' strani - srpskom teškom topništvu, koje je nedavno ponovno otvorilo vatru na Dubrovnik, i to isključivo na civilne ciljeve. Njemački pjesnici, esejisti i pisci zadali su, preko svojih zastupnika u PEN-centru, podmukli udarac napadnutom, izmučenom i opkoljenom Dubrovniku. No, udarac nije pogodio samo taj grad, nenadomjestivi dio naslijeđa europske kulture, već i ostale krvlju natopljene gradove poput Sarajeva, Srebrenice i Vukovara. Nitko ne zahtijeva od članova PEN-a da iskažu veliku hrabrost i osobno posjete žrtve srpske agresije u Dubrovniku. No, umjesto neumjesnih izjava o 'nacionalizmu', Nijemci su trebali poslati bar brzojav solidarnosti. Umjesto toga, njemački PEN-centar besmisleno upozorava da PEN ne smije biti 'politiziran', pozivajući se istodobno na kongres PEN-a, održan 1933. g. također u Dubrovniku, koji je usvojio potpuno politički stav protiv Hitlera. Slika je žalosna: dok u Bosni pratimo nastavak velikog masakra, njemački se intelektualci ukopavaju iza šupljih fraza, ne usuđujući se stvari nazvati njihovim pravim imenom", upozorava Carl Gustaf Stroehm. FRANCUSKA LIBERATION Morillon u Srebrenici: "Dobio sam svoju okladu" Marc Semo izvješćuje o povratku generala Morillona u Srebrenicu. Napominjući da je u Srebrenici jedna ulica dobila Morillonovo ime, Semo navodi generalovu izjavu kako je "Srebrenica spašena". Morillon je dodao da je "dobio svoju okladu. Pad tog mjesta ne bi se mogao nadoknaditi u mirovnom procesu. Ljudi su ponovno stekli povjerenje". Poslije dugih pregovora s Mladićem, Morillon je u dogovoru s Joseom Mariom Mendiluceom, predstavnikom UNHCR-a i švedskim generalom Waldgrenom, zapovjednikom snaga UNPROFOR-a, uspio izboriti sporazum o prekidu vatre i obećanje o redovnom prolazu za humanitarnu pomoć do Srebrenice, te obnavljanju operacija evakuiranja ranjenika. Morillon će svoj stožer ponovno uspostaviti u Sarajevu, a u Srebrenici je ostavio novu skupinu promatrača UN. General je vrlo optimistički raspoložen, napominje Semo. Tvrdi da će odsad u Srebrenicu moći stizati jedan konvoj tjedno: "Otvorio sam put i sada su na redu humanitarni dužnosnici". Semo upozorava da je Morillonova odsutnost iz Srebrenice izazvala paniku među pučanstvom. "Ljudi su počeli kretati planinskim putem prema Žepi. Otkako je počela opsada, nikada bombardiranje grada nije bilo toliko snažno. Koristili su veliki kalibar, kao i onda kad su došli helikopteri radi evakuacije ranjenika. Granate su ostavile velike kratere od 3 do 4 metra. Čudo je da nije bilo više žrtava", tvrdi general, dodajući da će odlučno zahtijevati od srpskih vlasti u Bosni da smijene i dovedu pred vojni sud pukovnika Ilića, koji je zapovijedao srpskim jedinicama u okolici grada, a koji je izravno odgovoran za napad na letjelice UN. Osim toga Morillon je upozorio i na tešku medicinsku situaciju u Srebrenici te na problem nestašice hrane. U nastavku Semo napominje da konvoj od 20 kamiona humanitarne pomoći koji je osam dana bio blokiran u nedjelju popodne nije došao u Srebrenicu zbog vremenskih prilika. "Zapovjednik UNPROFOR-a u Bosni sada razmišlja o predstojećim etapama. Ponajprije o sastanku predviđenom za 6. travnja u Sarajevu između tri zaraćene strane u Bosni. Neuspjeh pregovora u New Yorku i Karadžićevo odbijanje da potpiše sporazum o podjeli na deset pokrajina, uopće nisu pokolebali generala: 'Taj je zemljovid napokon tek pitanje razgraničavanja. A takva se pitanja uvijek prije ili poslije riješe. Ima spornih područja i tamo se mora uložiti maksimum napora kako bi se razmjestile mirovne snage. Ali, što se ostaloga tiče, zaraćene su strane prihvatile glavna načela Vance-Owenova plana. Mora se učiniti još mnogo toga, ali držim da je sada dinamika mira nepromjenjiva'", navodi na kraju Marc Semo izjavu generala Morillona. SRBIJA BORBA Hadžić i Paspalj i dalje predsjednici Branislav Gulan izvješćuje o zasjedanju skupštine RSK u Belom Manastiru i, između ostalog, opisuje petnaestosatnu sjednicu nakon koje su Hadžić, predsjednik RSK, i Paspalj, predsjednik skupštine RSK, ipak zadržali svoje funkcije. Dodaje kako su poslanici iz Like, Banije i Korduna pokušali na dnevni red uvrstiti svoje dvije točke, glasovanje o nepovjerenju Hadžiću i Paspalju. Poslanici su izglasovali povjerenje Paspalju, a o povjerenju Hadžiću poslanici nisu glasovali. Dopisnik uz to prenosi najvažnije naglaske sa sjednice i napominje da je veliki broj poslanika iznio optužbe na račun dosadašnje vlade i čelnika RSK. Umjesto smijenjenog Zečevića, novi mandatar krajinske vlade bit će Đorđe Bjegović, koji je naglasio da će imati tri cilja u svom radu: "borba protiv rata s ratom i da se na kraju pobijedi, osiguranje dovoljno hrane za oko 40 tisuća ljudi u krajini kao i borbu protiv kriminala i ratnog profiterstva". Ž6=*** Istom se temom bavi i dopisnik Večernjih novosti , koji uz informacije o tijeku rasprave skupštine RSK, prenosi i kraće izjave dr. Milana Babića i Milana Martića. "Nisam zadovoljan što se tiče generalne politike RSK, jer nije usvojena platforma za pregovore našeg izaslanstva. Imam primjedbu na usvojeni izvještaj izaslanstva, jer u njemu nema jamstava UN, a Vanceov plan ne može se prihvatiti onako kako je ponuđen. On mora pretrpjeti modifikacije, da se snage UNPROFOR-a postave na liniju razgraničenja i da im mandat traje pet godina", ističe Babić, objasnivši da namjera poslanika SO krajina nije bila da obore trenutačnu vlast, nego da podsjete vlast na propuste kako bi se našlo najbolje rješenje za RSK, jer država ulazi u kritično razdoblje. Babić je također izrazio razočaranje zato što ni vlada, ni drugi dužnosnici nisu pokrenuli pitanje ujedinjenja s republikom srpskom, što je obostran i hitan interes srpskog naroda. Milan Martić, ministar unutrašnjih poslova krajine, izrazio je zadovoljstvo načinom na koji su poslanici nastupili na skupštini RSK i istaknuo nužnost češćeg održavanja skupštine. "Jer, evidentno je da rat na našim prostorima traje, da se problemi gomilaju zbog sve težeg stanja, a i sami poslanici, svjesni svojih ljudskih i patriotskih obveza, traže češće okupljanje i zajedničko odlučivanje". Na pitanje je li zadovoljan izborom ljudi na vodeća mjesta, Martić je odgovorio: "Nemam razloga da govorim u ime poslanika. Oni su odlučili prilikom davanja povjerenja čelnim ljudima i prilikom prihvaćanja novog mandata naše vlade. Kad većina odlučuje 'ZA' i kada se jednoglasno izabere mandatar, onda je to i dokaz da izaslanici u demokratskoj atmosferi sami odlučuju bez nametanja ičije volje. Što je najvažnije, zajednički će se odlučivati o daljoj sudbini krajine. Uz sve ovo i voljom naroda, sigurno je da će rat na našim prostorima biti brže dovršen i da agresor nema nikakvih šansi". (Hina) mh 300338 MET mar 93