SERVIS POSEBNIH NASLOVA BOSNA KAZALIŠTE

Nadnaslov:Kazališni komad o Sarajevu prikazan u Antwerpenu Naslov: "Sarajevo" - priča o otvorenoj rani Podnaslov:Autori smatraju da bi njihova predstava mogla biti upozorenje zapadnoeuropskim gradovima, posebice višenacionalnim kao što je i sam Antwerpen Piše: Patrick LANNIN, Reuter ANTWERPEN - Patnje bosanske prijestolnice mogle bi zapadnim Europljanima biti upozorenje da bi se ono što se događa u bivšoj Jugoslaviji lako mogli zbiti i u njihovim zemljama, ističe autor novog kazališnog komada. Jednostavno nazvan "Sarajevo", spomenuti kazališni komad premijerno je u subotu prikazan u sklopu kulturnih događanja "Antwerp's European City of Culture". Autor Goran Stefanovski, koji je nadahnuće našao u ideji sarajevskog dramatičara Harisa Pasovića, ističe kako cilj djela nije da jednostavno nabroji strahote već mu je cilj da razotkrije dubine duše grada. "Pred očima nam je tijelo Sarajeva koje se mrcvari i osakaćuje, to je nešto što promatramo već dvanaest mjeseci", objasnio je novinarima. "Ono što mene zanima jest što radi duša dok se mrcvari tijelo". Stefanovski, inače Makedonac, tvrdi kako su svakodnevni prizori eksplozija na sarajevskim ulicama te bombardiranja stambenih naselja zapadnjačko gledateljstvo privikli na rat. "Svake noći gledamo kako ubijaju te ljude; a tko su oni uopće, čime se hrane, koje pjesme pjevaju, kojim jezikom govore, o čemu razmišljaju prije počinka?", pita se Stefanovski. "Ti ljudi imaju svoj unutarnji život, dvadeset četiri sata sasvim osobite egzistencije". Svojim apstraktnim stilom djelo pokušava evocirati kulturnu raznolikost Sarajeva, njegovu srpsku, hrvatsku, muslimansku, židovsku i tursku tradiciju. Komad govori o mladoj ženi, Sari, koja je ranjena te se sakriva u skloništu. U njezinim se snovima obični ljudi koji je u skloništu okružuju pretvaraju u predstavnike raznih kultura koje postoje u gradu te u ličnosti iz prošlosti, sadašnjosti i imaginarne budućnosti Sarajeva. U jednoj je sceni prikazan pravoslavni pop koji pjevajući nabraja imena svih ljudi ubijenih u gradu, nastojeći tako prisiliti gledateljstvo da na sve te smrti ne gleda kao na puke statističke podatke već kao na ljudsku tragediju. Međunaslov: "Ne želimo koristiti ratnu situaciju" Stefanovski ističe kako je bilo izuzetno teško raditi na komadu budući rat još traje. Družina nije željela biti optužena za eksploataciju ratne situacije. "Kako napraviti priču o otvorenoj rani? Čitavo smo vrijeme bili svjesni nemogućnosti onoga što smo činili", navodi Stefanovski. "Cijelo smo vrijeme bili mišljenja da je pravljenje predstava koje se odnose na Sarajevo odraz barbarstva". Družina koja je zajedno došla do Stockholma, odlučila je nakon Pasovićeva povratka u Sarajevo nastaviti s prikazivanjem predstave. "On se vratio u Sarajevo, što je odraz visoka morala, no ostavio je poruku da se sa predstavom nastavi", dodaje Stefanovski. Umjetnički direktor predstave Slobodan Unovski kaže kako "Sarajevo" ne nudi nikakva rješenja za okončanje rata te mu nije namjera da vrši raspodjelu krivice. "Naša bi predstava mogla biti shvaćena kao upozerenje Antwerpenu kao i ostalim europskim gradovima, osobito onima čije je stanovništvo višenacionalnog sastava", izjavljuje Unovski. Antwerpen je stekao reputaciju jednog od najrasističnijih gradova nakon što je četvrtina njegovih stanovnika glasala za ekstremnu desničarsku stranku Vlaams Blok na izborima održanim u studenom 1991. godine. Veliki dio stanovništva tog grada čine Marokanci. Sarajevski glumac Jasenko Selimović, koji je grad napustio ne mogavši više izdržati osmomjesečnu opsadu, izjavio je: "Siguran sam da ovom predstavom nećemo ništa postići, nitko neće zaustaviti rat, ništa se neće promijeniti, no to sa nama ionako nema veze, mi osjećamo da smo morali tako postupiti. Samo nastojimo ljude potaknuti na razmišljanje o onome što se događa, zato sve ovo i radimo". (Hina) br 292031 MET mar 93