SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD PIVO

Nadnaslov:Da li su ljudi još prije 10.000 godina uživali u pivu? Naslov: Pivo - temelj civilizacije? Podnaslov:"Gotovo bi se moglo reći da je do civilizacije došlo zahvaljujući slučajnom otkriću piva", navodi američki antropolog, objašnjavajući tvrdnju vjerojatnošću da su ljudi već prije 10.000 godina uzgajali ječam, vjesnik civilizacije Piše: Randall MIKKELSEN, Reuter PHILADELPHIA - Godine 1.800 prije Krista bilo je dobrog piva. Zanat spravljanja piva u antičkoj je Sumeriji, sada dijelu Irana i Iraka, bio veoma rafiniran a posao je nakon tisuća godina iskustva naprosto cvao. Božica piva, Ninkasi, inspirirala je pivare koji su joj posvećivali pjesme. Gotovo 4.000 godina kasnije, američki pivar očaran božicom Ninkasi ponovno je oživio sumerijski recept da bi doprinio razumijevanju pivarske tradicije za koju neki skolastici tvrde da je iskra koja nas je dovela do same civilizacije. "Pomisao da bi težnja za pivom kao sastavnim dijelom života mogla poticati još iz antike veoma je privlačna pivarima", ističe Fritz Maytag, predsjednik Anchor Brewing Co. iz San Francisca i vođa malog "mikropivarskog" pokreta u Americi. Slijedeći uputstva iz ode posvećene božici Ninkasi u kojoj se opisuje spravljanje piva od hljepčića kruha i ječma pretvorenog u slad, Maytag je s takvim "antičkim pivom" prošle godine napunio stotinu boca od kojih svaka sadrži 2,212 litre tekućine (lat. mjera kvart). Degustacija "majke svih piva" nedavno je upriličena u Muzeju arheologije i antropologije Sveučilišta Pennsylvania. To "antičko pivo" tamne je boje, prilično bljutavo te mu nedostaje "bouquet" za kojim teže svi moderni proizvođači piva. No ukus kruha pečena u štednjaku na drva, datula koje su korištene za zaslađenje piva te aura antiknosti bili su dovoljni da pobude maštu degustatora. "Iako to najverojatnije nije najbolje pivo koje ste u životu pili, vjerojatno je 'najštosnije'. U njemu valja uživati, kao što bi i inače u pivu valjalo uživati", tvrdi Maytag. Ovo pivo nije na prodaju,iako će Maytag sa 65 preostalih boca ponovno upriličiti javnu degustaciju u povijesnim prostorijima za degustaciju u muzeju, pod vodstvom britanskog stručnjaka za pivo Michaela Jacksona. Međunaslov: Božica Ninkasi - antička glasnogovornica za pivo Maytag se za antičke metode izrade piva zainteresirao 1988. godine nakon što je pročitao članak antropologa Solomona Katza sa sveučilišta u Pennsylvaniji u kojem ovaj potonji iznosi hipotezu po kojoj postoji mogućnost da su ljudi već prije 10.000 godina uzgajali ječam, za koji se drži da je vjesnik civilizacije, ne bi li si osigurali dovoljne zalihe za izradu piva. "Gotovo da bi se moglo reći kako je do civilizacije došlo zahvaljujući slučajnom otkriću piva", navodi Katz, koji je pomagao pri ostvarenju projekta Ninkasi kao i pri organizaciji degustacije. Kako bi se sa projektom uopće krenulo valjalo je prvo pravilno interpretirati sumerijanski recept za izradu piva te su u tu svrhu konzultirani lingvistički izvori. Jednom farmeru iz Montane povjeren je uzgoj rijetke sorte pšeničnog zrna. U početku je pivo vjerojatno rađeno samo od ječma, no do vremena kada su Sumeričani ispjevali odu božici Ninkasi vjerojatno su već počeli upotrebljavati i dvostruko pečeni pšenični kruh. "Bili su to veoma sofisticirani pivari. To se jasno vidi iz zapisa", ističe Maytag. "Nitko vjerojatno neće točno spoznati pravi proces izrade piva, no ipak ukoliko se pivari pozabave starim receptom može se desiti da se još ponešto otkrije". Govoreći o degustaciji piva po antičkom receptu, navodi: "Sav sam se naježio i još uvijek se ježim pri pomisli da mi kao trgovci možemo izgovoriti ime te antičke glasnogovornice za pivo". Maytag će vjerojatno još jednom pokušati spraviti pivo po antičkom receptu, drugi će najvjerojatni pokušati na tržište plasirati vlastitu verziju "antičkog piva", no on sam tvrdi kako je odlučan u namjeri da ovo pivo ne komercijalizira. "Ovo pivo sam napravio ne bi li imali o čemu pričati, ne bi li u njemu uživali, o njemu razmišljali. Nisam ga namjeravao prodavati. Nešto mi ne dopušta da božicino ime upotrijebim u komercijalne svrhe", izjavio je. (Hina) br 291908 MET mar 93