SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD MUZEJI

Nadnaslov: Muzeji u New Yorku sve se više okreću trgovini i samofinanciranju Naslov: Komercijalni newyorkški muzeji Podnaslov: Pogođeni smanjenjem subvencija gradske uprave, muzeji pokreću cijeli niz trgovinskih aktivnosti koje uspješno pune njihove blagajne Piše: Jacques GUILLON, AFP NEW YORK - Pogođeni smanjenjem subvencija od strane gradske uprave, newyorkški muzeji sve se više okreću proizvodnji i komercijalizaciji knjiga i umjetničkih djela kako bi mogli financirati svoje umjetničke aktivnosti. Najraznovrsniji od svih newyorških muzeja, muzej Metropolitan (Met) je doživio smanjivanje pomoći grada od 1991. do 1992. godine s 15,6 milijuna doalra na 12,7 milijuna dolara. Taj muzej je ostvario rekordni broj od 4,6 milijuna posjetitelja 1992. godine, no to je tek za 500.000 dolara povećalo njegove prihode koji su iznosili 9,3 milijuna dolara, navodi Patricia Calabrese, jedna od dužnosnica računovodstva muzeja. "Ne želimo mijenjati našu tarifnu politiku koja predviđa sugerirano pravo ulaza (a ne nametnuto) uz 6 dolara za odraslu osobu", iako polovica posjetitelja ne plaća, objašnjava John Curran, dopredsjednik trgovinskog sektora muzeja. Kako bi kompenzirao pad svojih prihoda, Met je pokrenuo trgovinske aktivnosti koje su u 1992. godini ostvarile brutto promet od 82 milijuna dolara, gotovo polovicu proračuna muzeja. Tako muzej nudi svake godine šest kataloga prodajom putem korespondencije (jedan opći katalog, jedan za knjige, djecu, nakit, postere i katalog rasprodaja u siječnju), koji se objavljuju u 18 milijuna primjeraka u cijelom svijetu. Met posjeduje više dućana u New Yorku, gdje se mogu kupiti kopije dragocjenosti kao i drugih predmeta koji su bili izloženi na retrospektivama organiziranim u muzeju. Posjetitelji čekaju u redu kako bi kupili kopije kineskog posuđa, grčkih skulptura, renesansnog nakita. Osamdeset pet posto tih predmeta je proizvedeno u radionicama muzeja koji prodaje i neka djela muzeja Jeruzalema i Vatikana. Međunaslov: Razgranate poslovne aktivnosti Šest japanskih dućana oslobođenih poreza te još jedan u Lucernu (Švicarska) ekskluzivno prodaju predmete izabrane u New Yorku. Švicarska trenutno služi za testiranje zapadnog tržišta, jer muzej mora uskoro osloboditi od poreza još dva dućana u Ženevi i Zuerichu, kako navodi Curran. Osnovan 1932. godine, muzej moderne umjetnosti u New Yorku (Moma) također je 1992. godine bio pogođen 20-postotnim padom subvencija grada, čiji je iznos u 1992. godini pao na 656.000 dolara. No njegov trgovinski sektor, sastavljen od dva dućana, jednog kataloga za prodaju putem korespondencije koji se izdaje u 2 milijuna primjeraka te jednog restauranta, ostvario je 17,7 milijuna dolara brutto prometa od ukupnog proračuna u iznosu od 44,7 milijuna dolara. Jedna od dužnosnica tog sektora Regina Silvers objašnjava kako se trgovinska ponuda muzeja moderne umjetnosti razlikuje se od ponude Metropolitana. Muzej je otvorio butik knjiga o umjetnosti, postera, razglednica, a potom, obzirom da zdanje predstavlja kolekcije posvećene industrijskoj estetici, otvorili su 1989. godine drugi dućan gdje se mogu kupiti kopije izloženih djela (stolci Franka Gehryja, naslonjači Thomasa Lamba, posuđe koje je ukrasio Jean Cocteau...) Zatim je ponuđen izbor proširen na manje otmjene predmete, kao igre s kockama i druge predmete izabrane prema funkcionalanoj i estetskoj kvaliteti, poput švedskog posuđa za invalide. Prema riječima gospođe Sivers, muzeji New Yorka nezadovoljni su time što su prvi koje je pogodilo smanjenje subvencija gradske uprave. Pokrenuli su istraživanje, čiji će rezultati biti objavljeni uskoro, kako bi pokazali lokalnim vlastima koliki je utjecaj muzeja i njihovih izložbi na dolazak milijuna turista u New York, koji predstavljaju bogatstvo grada. (Hina) br 282307 MET mar 93