"VEČERNJI LIST": MEDVJEĐA USLUGA HRVATSKOJ

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Podsjećajući na legendu da je kralj Dmitar Zvonimir umirući prokleo svoje Hrvate da nikada više ne zadobiju vlastitu državu, gost-komentator Večernjeg lista dr. Carl Gustaf Stroehm, navodi da za razliku od Srba koji su "uvijek bili u svojim nacionalnim nastojanjima začudno jedinstveni, hrvatsku je povijest često obilježevalo međusobno potiranje suprotnih strujanja i interesa". "Svega se toga", piše ugledni komentator, "sjetim kad čujem da su različite europske organizacije književnika odbile sudjelovati na međunarodnom kongresu PEN-a u Dubrovniku idućeg mjeseca. Napokon je i PEN centar Njemačke otkazao hrvatskim orgnaizatorima (...) i to s obrazloženjem da bi se skup u Dubrovniku mogao 'politizirati' i na taj način 'manipulirati' i 'zloupotrebljavti'. Njemački PEN-funkcioneri (tu riječ upotrebljavam sasvim svjesno, jer su mješavina pisaca i birokratskih upravljača) izražavaju svoju zabrinutost (ili strah) da u Dubrovniku neće biti potrebne 'intelektualne slobode izražavanja', pa bi im zaprijetila opasnost da 'stanu na pogrešnu stranu' i padnu žrtvom 'reminiscencija', kao i 'nacionalizmu'." Stroehm upozorava da su se svojim otkazom PEN-funkcioneri tako reći spotaknuli preko vlastitih nogu, jer nas podsjećaju na svojedobni PEN kongres, održan 1933., također u Dubrovniku koji se bio usmjerio protiv Hitlera i njegove diktature u Njemačkoj. "Dakle, tadašnji je kongres bio potpuno 'političan', ali, PEN kongres 1993. neka to ne bude. Već u tome se vidi da njemački PEN-funkcioneri argumentiraju sasvim samovoljno", piše Stroehm. "Nezavisnost Hrvatske nije mnogim ljevičarskim intelektualcima i književnicima na Zapadu po volji zato što su Hrvati razorili mit o 'titovskoj' napredno-komunističkoj, antistaljinističkoj Jugoslaviji, za koju su se na Zapadu do kraja hvatali široki krugovi intelektualaca. Zanimljivo je da su ti isti zapadni intelektualci, koji sada u Hrvatskoj vide na djelu 'jednu diktaturu', ili čak 'totalitarni Tuđmanov režim', svojedbono bez okolišanja prihvatali pozive na kongrese i skupove u komunističkoj Jugoslaviji", ističe Stroehm, te dodaje da mu nije poznato da je bilo koja od tih delegacija kad otkazala sudjelovanje uz obrazloženje da sloboda mišljenja nije zajamčena u Beogradu ili Dubrovniku, ili bilo gdje. "Nije im osobito smetalo što su u komunističkim jugotamnicama boravili brojni politički zatvorenici, - među njima mnogi Hrvati, od Franje Tuđmana, preko Marka Veselice do Vlade Gotovca", napominje Stroehm, dodajući da u odnosu na dubrovački kongres PEN-a ne manjka ni apsurdnosti. "Kako čujem", navodi komentator, "PEN centar u Danskoj postavio je upit - zašto su u današnjoj Hrvatskoj zabranjeni 'srpski pisci' Ivo Andrić i Miroslav Krleža". U nastavku Stroehm napominje kad čita hrvatsko novinstvo uzduž i poprijeko i čak dok gleda HTV da nalazi mnogo vrlo kritičkih informacija i komentara. "Prava je nevolja što većina stranih kritičara i novinara koji iz Zagreba dojavljuju o navodno 'priključenosti' hrvatskog novinstva, - sami ne razumiju ni riječi hrvatskog. Dakle, ovisni su o hrvatskim prijateljima, kolegama i suradnicima koji im dobavljuju informacije", kaže Stroehm. "(...) Ovi hrvatski informatori svojim gostima sa Zapada - koji sami ne bi bili kadri odgonetnuti niti novinske naslove - ocrtavaju sliku kakva se onda o Hrvatskoj pojavi u zapadnim medijima. Potpuno je upalila i urodila plodom formula prema kojoj je Hrvatska danas 'totalitarna država', u kojoj vlada sveopći 'mrak'." Stroehm drži da se unutar Hrvatske zbiva "obiteljski lom, kakav uvijek iznova bukne između muža, žene i djece". "Ali, izvan zemlje ima sila i interesenata koji sve to iskoriste nemilice - i ne zato da naude Tuđmanu ili njegovim pristašana, nego Hrvatskoj, i da upropaste hrvatsku državu. Jer, te sile neće nezavisnu Hrvatsku, - hoće novu, treću ili čak četvrtu Jugoslaviju", napominje Stroehm te dodaje da oni Hrvati koji su postavili (i po Zapadu šire) tvrdnju da je Hrvatska 'totalitarna država' moraju biti načistu s posljedicom: "Hrvatska zbog toga još neće biti primljena u Europsko vijeće, zasad izostaju ili se oteže s pomoći i zajmovima, koju bi inače već bila dobila". "Pitanje glasi:", zaključuje svoj komenatar dr. Carl Gustaf Stroehm, "Kome se to isplatilo?" (Hina) mc 270845 MET mar 93