SRBI U BIH SUOČIT ĆE SE S EKONOMSKIM, NE VOJNIM PRITISKOM

LONDON, 26. ožujka (Reuter/Hina) - Srbi u Bosni i Hercegovini suočit će se sa sve jačim ekonomskim i diplomatskim pritiskom da pristanu na mirovni plan Ujedinjenih naroda, ali još uvijek mogu računati da neće doći do vojne intervencije, piše danas urednik agencije Reuter Patrick Worship (Patrik Voršip), pozivajući se na izjave zapadnih diplomata. Sljedećeg se tjedna očekuje rezolucija Vijeća sigurnosti kojom će se Srbiji, o kojoj, kako se smatra, ovisi rješenje problema, zaprijetiti novim sankcijama. Ako bosanski Srbi, koji žele vlastitu državu u BiH, ostanu nepopustiljivi u odluci da ne potpišu plan, novom će se rezolucijom nametnuti prave sankcije, najavljuje Worship. O tome kakve će one biti još se uvijek raspravlja, ali mogućnosti uključuju ukidanje prometnih veza, zamrzavanje financijske imovine i zapljena zrakoplova, kamiona i brodova koji krše već postojeće sankcije. Diplomati također daju sve veće izglede mogućnosti da se sazove nova međunarodna konferencija, poput one u Londonu u kolovozu prošle godine, kako bi se preispitala strategija. Ali, u svakom slučaju, glavne sile se i dalje odlučno protive vojnoj intervenciji, uvjerene da bi ona bila krvava, dugotrajna i na kraju ne bi bila učinkovita. Od vojne opcije se i dalje odustaje, što je rezultat borbe ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i parlamenta u kojem je prosrpsko stajalište veoma zastupljeno, kaže Reuterov komentator. Kao članica Vijeća sigurnosti koja ima pravo veta, Rusija je već uspjela odgoditi odluku o upotrebi sile za poštivanje odkuke o zabrani letova nad BiH. Američki predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) predložio je ublažavanje embarga kako bi se se dozvolila prodaja oružja Muslimanima. Ali, po svoj će se prilici europske članice Vijeća sigurnosti suprotstaviti toj zamisli, uvjerene da je to samo recept za daljnje prolijevanje krvi, čemu su se i ranije uspješno protivile. Po Worshipu, čini se da je još jednom zavladao osjećaj fatalizma. "Onoga dana kada svi koji se bore na području bivše Jugoslavije shvate da ubijanje mora prestati, vratit će se mir", rekao je ovog tjedna britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd (Daglas Herd). Diplomat NATO-a u Bruxellesu (Briselu) iz jedne druge zemlje bio je jasniji : "Mi ćemo morati čekati dok Srbi ne zadovolje svoje strasti". Mnogi su uznemireni zbog mogućih posljedica takvog stajališta. "Ako sada odustanemo, kasnije, kada neki drugi tiranin odluči silom postići svoj naum, trebat će platiti cijenu,", rekao je jedan izaslanik. Diplomati, međutim, ne odbacuju mogućnost da Srbi potpišu UN-ov zemljovid za Bosnu i Hercegovinu. Oni podsjećaju kako je početkom godine Karadžić odbio ustav BiH, predložen od Ujedinjenih naroda, samo zato da bi odmah nakon toga na njega pristao. Ono od čega se strahuje jest mogućnost da Srbi potpišu plan a da pritom nemaju namjeru dopustiti njegovu primjenu. "To se doista može dogoditi", rekao je jedan diplomat. "U Bosni je malo tko još naivan". Potreban je pristanak svih strana kako bi se pokrenuo složeni scenarij Ujedinjenih naroda po kome bi se onemogućile i razoružale zaraćene frakcije, a u BiH bi u dva mjeseca trebalo razmjestiti najmanje 50.000 pripadnika UNPROFOR-a. Ali, sumnje u izvedivost plana već su se čule u NATO-u od kojega će, kako se očekuje, UN zatražiti da organizira tu operaciju. Maršal Richard Vincent (Ričard Vinsent), predsjedavajući vojnog komiteta NATO-a, izjavio je na sastanku savezničkih ambasadora ovoga tjedna, kako plan možda neće biti proveden u svom sadašnjem obliku jer su brojne odredbe "nejasne i nezadovoljavajuće", saznaje se iz izvora NATO-a. Ne budu li 'strijelci na terenu' surađivali, to će biti kraj operacije, dodaju diplomati. "Ne postoji namjera da se uđe i da se nametne rješenje zaraćenim stranama. Ako plan ne ide, onda ne ide," rekao je jedan od njih. U tom slučaju, vratit ćemo se sankcijama, dodao je. (Hina) rb 261535 MET mar 93