PREGLED INOZEMNOG TISKA I RTV POSTAJA

ZAGREB, 26. ožujka (Hina) ITALIJA "LA REPUBBLICA" od 25. ožujka donosi razgovor s glavnim tajnikom UN Boutrosom Boutrosom Ghaliem, a tema je i "diplomatska katastrofa u bivšoj Jugoslaviji". Prenosimo te dijelove interviewa. - Gospodine Boutros Ghali, kakav je smisao pregovora sa zaraćenim stranama bivše Jugoslavije koje, čini se, prve odbijaju dijalog? = "Teško je pomišljati na mnoge druge konkretne alternative za koje bi se svakako trebao dobiti pristanak Vijeća sigurnosti i europskih zemalja. U slučaju da mirotvorni proces dođe na mrtvu točku, mislim da bi se trebala sazvati još jedna londonska konferencija, poput one prošlogodišnje". - Nije li to još jedno gubljenje vremena? = "Znam da možda ne izgleda tako, ali vremena je do sada prošlo veoma malo: pregovori su otpočeli tek u siječnju. A tako složen problem poput onoga bivše Jugoslavije nije moguće riješiti u nekoliko mjeseci: potrebne su godine. S druge strane, ne treba omalovažavati ono pozitivno što se uspjelo postići. Prije svega, sukob se nije proširio, nije se pretvorio u pravi pravcati rat. Zatim, u stanju smo osigurati humanitarnu pomoć za najmanje dva milijuna ljudi. Želio bih još dodati i da se kao glavni tajnik moram ponašati poput dobra liječnika, vodeći računa o svim slučajevima koji zahtijevaju moju pažnju, bez diskriminacija. Tako sam dužan evidentirati i one marginalne slučajeve koji se ne zovu ni Bosna ni Somalija, a koje bi ljudi htjeli zaboraviti". - Ta "globalna" pažnja bila je dio vaših namjera kada ste, početkom g. 1991., preuzeli mjesto Javiera Pereza de Cuellara. No, zapaža se više pesimizma u vašemu stajalištu. Prije svega, u svijetu kojim dominira jedna jedina super-sila, UN često izgledaju kao neki vlak u koji ljudi ulaze kada im to odgovara, a izlaze kada im se ukaže neko drugo sredstvo: upotrebljavaju se plave kacige na Balkanu, gdje postoji rizik jednoga novog Vijetnama, ali ne i u Perzijskomu zaljevu, gdje su Amerikanci htjeli zadržati kontrolu nad koalicijom. = "Danas u svijetu ne postoji jedno, već barem dvadeset i dva krizna žarišta s kojima se UN moraju razračunati. I generalni tajnik se mora suočiti s novim problemima svijeta koji se mijenja... Ipak mi se čini da UN zadobivaju sve važniju ulogu. Pomažemo proces demokratizacije u četrdeset i šest zemalja".(...) - I nakon svega, gospodine glavni tajniče, izgleda da su svi ljuti na vas. Kako to? Je li to zbog toga što više inzistirate na ulozi političara nego diplomate? = "Ako moje ponašanje izaziva neraspoloženje, to je zato što sam veoma aktivan". - Ima li ih, i tko su neprijatelji UN? = "Oni koji pridaju više pozornosti unutrašnjim poslovima pojedinih zemalja, na račun međunarodne politike. Oni koji ne razumiju da je hladni rat završio, koji zasnivaju svoje djelovanje na diskriminacijama". - I oni koji se protive vojnomu kontingentu kojime bi UN raspolagali u slučaju prešne intervencije? = "Moj prijedlog ide dalje. Francuska se slaže, skandinavske zemlje isto tako. Nadam se potpisivanju sporazuma narednih mjeseci. I Washington je promijenio stajalište kako pokazuje drugačije ponašanje Billa Clintona prilikom operacije u Somaliji". I milanski list "CORRIERE DELLA SERA" u jučerašnjem broju donosi razgovor s Boutrosom Ghaliem iz kojeg izdvajamo: - U Italiji ima onih koji žele promijeniti Osimske sporazume i granice s bivšom Jugoslavijom. = "Mislim da je pitanje granica bilo riješeno u Helsinkiju i da je Italija vezana tim sporazumima". (...) - Boutros Ghali je napustio studij zbog politike i među svoje najveće uspjehe ubraja sporazume iz Camp Davida, koje je potpisao egipatski predsjednik Sadat, ubijen od muslimanskih fundamentalista. Skupine još i danas aktivne u Egiptu, pristigle u SAD i optužene za atentat u World Trade Centeru. (...) Problem koji glavni tajnik poznaje kao malo tko. = "... živa se bića osjećaju nesigurnima. Gledaju onda da se sklone u obitelj, u pleme, a svijet naprotiv vreba na njih. (...) Javno mnijenje reagira i uzbuđuje se ako se nešto događa u Somaliji ili bivšoj Jugoslaviji, a zaboravlja neke druge revolucije koje mijenjaju naš život. (...) Fundamentalizam nije samo egipatski problem. Tiče se i Indije, arapskoga svijeta. A ima i fundamentalista kršćana". AUSTRIJA DIE PRESSE, 25. ožujka Dopisnik lista Ewald Koenig prenosi osvrt austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka na susret s njemačkim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom: "Ministar vanjskih poslova Alois Mock izrazio je u Bonnu veliku zabrinutost zbog rata na Balkanu. Međunarodna zajednica nije sposobna uspostaviti mir u bivšoj Jugoslaviji, ističe Mock. Na pomolu nije ni rješenje problema izbjeglica, dodaje on. Riječ je o 'golemom neuspjehu čitavog sustava', smatra on, ističući da 'nijedna zemlja nije ispunila svoje obveze prema Bosni'. Humanitarna pomoć međunarodne zajednice ne može biti nadomjestak za politička rješenja, zaključuje austrijski ministar vanjskih poslova. Bivša Jugoslavija i stanje u Rusiji bile su glavne teme jučerašnjeg razgovora Mocka i njegova bonnskog kolege Klausa Kinkela. Mock upozorava da će se Europa suočiti s ozbiljnim opasnostima ako se proces mirovnih pregovora i dalje bude odvijao paralelno s procesom ratovanja i etničkih čišćenja. Sukob bi se uskoro mogao proširiti; ne treba isključiti mogućnost snažnijeg angažmana radikalnih muslimanskih država, upozorava Mock, dodajući da vjerodostojnost međunarodnih mehanizama sigurnosti, ali i ugled parlamenterne demokracije iz tjedna u tjedan opada. Na kraju, Mock je izrazio bojazan da će 'ostali neodgovorni političari', primjerice u istočnoj Europi, na temelju stanja u Bosni zaključiti da posljednju riječ nema pravo, već snaga. DER KURIER, 26.ožujka Ingrid Steiner kritizira politiku međunarodne zajednice prema Bosni, a osvrće se i na svrhovitost mirovnih pregovora. "Međusobne prijetnje svih strana dosad su jedini rezultat mirovnih pregovora o Bosni u New Yorku. Predstavnik Srba Karadžić stalno najavljuje da više neće pregovarati, a više su puta i posrednici Vance i lord Owen proglasili konferenciju propalom. Usprkos tome, zaraćene strane i diplomati ponovno zajedno sjedaju za okrugli stol. Alternative nema - osim samoga rata. Da Vance i Owen dignu ruke od svega, rješavanje bosanskoga pitanja ponovno bi bilo vraćeno Vijeću sigurnosti. No, najvišem organu UN nedostaje odlučnosti: zabrana vojnih letova nad Bosnom isto je tako teško provediva kao i oštar nadzor embarga protiv Srbije. Tako dugo dok u Moskvi bjesni borba za vlast, Vijeće će sigurnosti zanemarivati bosansko pitanje. UN moraju razmisliti o pitanju je li na Jeljcinovim leđima jedan teret manje, ako Rusija ne bude morala blagosloviti vojne udarce protiv svoje 'srpske braće'. I u bečkom ministarstvu vanjskih poslova kaže se da 'u Vance-Owenovu planu neće biti napretka, sve dok se u Rusiji ne raščiste fronte.' U međuvremenu pregovori o Bosni i dalje ispunjavaju svoju ulogu - služe kao alibi za pregovaračku volju međunarodne zajednice." VELIKA BRITANIJA BRITANSKI RADIO - BBC, 25. ožujka Što UN mogu učiniti za spas Srebrenice razmatra Chris Nicholson. "Vojni izvori kažu kako bi Srbi mogli osvojiti Srebrenicu za nekoliko dana. Toga se boji i pučanstvo ovoga grada, koje u panici bježi, a UN nastoje evakuirati bolesnike i ranjenike, ali jučer je akcija prekinuta nakon što je prostor na koji se spuštaju helikopteri snažno bombardiran. Dva kanadska vojnika su ranjena, a član posade britanskog helikoptera koji im je priskočio u pomoć ponovno je bio napadnut. On kaže da su još bili na uzletištu, organizirajući iduće grupe ranjenika, kada su ih počeli gađati. Jedna je granata pala niti petnaest metara od njih, padale su jedna za drugom, oko osam granata, a jedna je pala usred nogometnog igrališta koje služi kao pista. A sve to usprkos prethodnim obećanjima da neće pucati na helikoptere. Ti su napadi razbjesnili glavnoga tajnika UN Boutrosa Ghalia koji je oštro i jasno osudio srpske snage u tom području. Ali, Radovan Karadžić je u New Yorku komentirao da su za te napade odgovorni Muslimani koji su namjerno htjeli stvoriti loš publicitet za Srbe. Karadžić je rekao kako su to i očekivali te su upozorili UN da će se to dogoditi jer već znaju trikove ovog rata. Zatim je rekao kako oni nikada ne bi gađali helikoptere kojima su dozvolili let jer to samo njima šteti, a ne Muslimanima. Ali zapovjednici snaga UN ni trunka ne sumnjaju da su srpske snage izvele te napade. Sinoć je zapovjednik jedinica UNPROFOR-a brigadir Roddy Cordy-Simpson vrlo hladno reagirao na taj Karadžićev komentar kazavši 'da je srpsko ponašanje ekstremno i upravo neizrecivo. Naravno, takve se stvari ne mogu dokazati ako na terenu nemate radar, koje mi, zna se, nemamo', dodao je brigadir Cordy-Simpson, 'ali ne mislim da bi bilo normalno, čak ni na Balkanu, da njihovi ljudi granatiraju svoje ranjene civile koji čekaju na prijelaz helikopterom'. Kako bi dobili nova osiguranja za siguran let helikoptera, vojni zapovjednik UN general Morillon razgovarat će u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem jer general vjeruje kako jedino Milošević može utjecati na vođe bosanskih Srba oko Srebrenice. Ali i u UN postoji znatna sumnja oko toga u kolikoj mjeri osobe poput Miloševića kontroliraju lokalne Srbe, ali pošto je vojna situacija oko Srebrenice efektivno u rukama srpskih snaga, UN i nemaju baš mnogo opcija. Jedna od njih je da ustraju na provedbi rezolucije o zabrani letova nad istočnom Bosnom, ali po riječima dopisnika ove radio-postaje iz UN u New Yorku, Vijeće sigurnosti je s time upalo u zastoj. Neutralno stajalište UN glede bosanskog sukoba sve se više okreće protiv Srba. To je jučer dao naslutiti i dr. Boutros Boutros Ghali kada je rekao 'da je zbog toga što Srbi krše odluke Vijeća sigurnosti na pomolu strašna ljudska tragedija u istočnoj Bosni'". THE INDEPENDENT, 25. ožujka Peter Pringle piše kako su se u Bruxellesu SAD i njihovi saveznici u NATO-u dogovorili da pošalju UN završne pojedinosti plana za uspostavljanje zone zabrane letenja. A u New Yorku je lord Owen prvi put jučer pokazao nestrpljivost prema diplomatskim naporima Vijeća sigurnosti. Mirovni pregovori prebačeni su u New York kako bi se vodili pod sjenom prijetnje novih sankcija protiv krnje Jugoslavije ako Srbi ne budu htjeli potpisati plan. No Vijeće je sporo djelovalo prije svega zbog sporosti SAD da odrede svoju balkansku politiku. (Hina) fp 260500 MET mar 93