SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD RUSIJA

Nadnaslov:Clinton suočen s opasnostima veće međunarodne krize Naslov: Potpora s rezervom Podnaslov:Clinton je, kao i Bush u slučaju Gorbačova, u situaciji da sve karte položi na političko preživljavanje jednog čovjeka. Dilemu: može li podržati nedemokratske mjere, razrješio je podrškom plebiscitu i minimiziranjem izvanrednih mjera, no u slučaju autokratskog režima preispitat će se američko stajalište. Piše: Christian CHAISE, AFP WASHINGTON - Dva mjeseca nakon dolaska na vlast, Bill Clinton je ovih dana, uz odmjeravanje snaga u Rusiji, suočen sa situacijom koja bi mogla prerasti u veću međunarodnu krizu sa znatnim odjecima na uspjeh onoga što ostaje njegovim apsolutnim prioritetom: ekonomsko uzdizanje Sjedinjenih Država. Nakon što je s nekolicinom savjetnika u Bijeloj kući oblikovao svoju podršku odlučnom potezu ruskog predsjednika, Clinton je također potvrdio da će se prvi američko-ruski sastanak na vrhu u vrijeme njegovog predsjednikovanja, održati 3. i 4. travnja u Vancouveru, kao što je i bilo planirano. Ogromni su ulozi Sjedinjenih Država glede borbe za vlast u Rusiji, koja je i dalje nuklearna sila i koja još nije odobrila sporazum START-II o smanjenju strateškog oružja. Za predsjednika u razdoblju nakon hladnog rata Amerikanci su Billa Clintona izabrali u prvom redu kako bi ponovo dao prioritet gospodarstvu njihove zemlje. Financiranje njegova programa počiva djelomično na drakonskom smanjenju troškova za obranu, što je sada moguće zbog nestanka sovjetske prijetnje. Prije aktualne krize u Rusiji brojni glasovi su se pobunili procjenjujući da su ta smanjenja prevelika. Eventualno stupanje na vlast ultra-konzervativne i anti-američke vlasti u Moskvi moglo bi taj program kompromitirati. U svom subotnjem službenom izviješću američki predsjednik svoju podršku Jeljcinu temelji na dvije konstatacije: s jedne strane ruska evolucija prema demokraciji i tržišnoj ekonomiji za Sjedinjene Države je odlučujuća, a s druge strane Jeljcin je "leader tog procesa". Zbunjeni Clintonovi komentari posljednjih dana, nakon što je Kongres deputata porazio Jeljcina, odražavaju nezgodnu sitauciju: Boris Jeljcin zbog svoje pro-američke politike predstavlja najjaču kartu Sjedinjenih Država, no može li Clinton, u ime demokracije, odobravati anti-demokratske mjere? Međunaslov: Jeljcin kao najbolje rješenje Bijela kuća, čiji je manevarski prostor vrlo mali, rješila je problem inzistirajući na jednom od dva aspekta Jeljcinova odlučnog poteza, pozivu narodu 25. travnja da se izjasni putem plebiscita - što je, prema navodima Clintonova glasnogovornika Georgea Stephanopoulosa, "odluka prikladna demokraciji" - istodobno minimizirajući drugi potez, pribjegavanje izvanrednom stanju. Predsjednik Komisije oružanih snaga Senata Sam Nunn objasnio je nepriliku u kojoj su se našle Sjedinjene Države izjavivši u nedjelju u televizijskom interviewu da u slučaju da se Jeljcin usmjeri "ne prema demokraciji, već prema autokratskom režimu, morati ćemo ponovo ispitati naše stajalište". Clinton se nalazi pred istom dilemom kao i njegov republikanski prethodnik George Bush. Na isti način kao što je George Bush bio kritiziran jer je sve karte polagao na Mihaila Gorbačova, posljednjeg predsjednika Sovjetskog Saveza, Clinton je danas suočen s opasnošću da mu politika počiva na političkom preživljavanju jednog jedinog čovjeka. Ali, bez sumnje, njegov izbor nije velik. U skoroj budućnosti njegov apsolutni prioritet je da, uz svoje saveznike G-7 (grupe sedam glavnih industrijskih zemalja), hitno odredi program ekonomske pomoći koji bi mogao uvjeriti rusko javno mnijenje da Jeljcin predstavlja jedino rješenje za budućnost zemlje. Državni sekretar Warren Christopher u stalnom je kontaktu po tom pitanju sa šest ostalih članova G-7, dok će Clinton u utorak ili srijedu primiti ruskog ministra vanjskih poslova Andreja Kozireva. (Hina) br 242054 MET mar 93