ODBOR ZA FINANCIJE I DRŽAVNI PRORAČUN PODRŽAO PRIJEDLOG PRORAČUNA

ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na današnjem nastavku jučer započete sjednice podržao je nakon rasprave i bez amandmana Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 1993. godinu. Prema prijedlogu, Državni proračun za 1993. sadrži prihode u visini 4.915 milijardi hrvatskih dinara. U strukturi prihoda najveći dio, oko 2.888 milijardi HRD, obuhvaća prihode od poreza na promet proizvoda i usluga i poreza na promet nekretnina i prava. Potom slijedi prihod od carina s oko 847 milijardi HRD, te posebni prihodi od 778 milijardi HRD u kojima se planira osigurati 400 milijardi HRD od prodaje društvenih poduzeća, 220 milijardi HRD od emisijske dobiti Narodne banke Hrvatske, 150 milijardi HRD od državnog zajma po osnovi prodaje obveznica te osam milijardi HRD kao dio prihoda od prodaje stanova u društvenom vlasništvu. U raspravi o rashodima najviše je bilo govora o staroj deviznoj štednji, sanaciji javnih poduzeća i banaka, carinama te subvencijama u poljoprivredi. Budući da Prijedlog proračuna ne predviđa sredstva za isplatu kamata na staru deviznu štednju, prema riječima ministra financija dr. Zorana Jašića, potrebno je da Vlada u skladu s ukupnom materijalnom situacijom posebnom uredbom izmijeni sadašnja rješenja u smislu da će se kamata na staru deviznu štednju od 1. siječnja pripisivati glavnici tj. visini stare devizne štednje dok će se tijekom godine i dalje nastaviti s isplatama dinarske protuvrijednosti određenim kategorijama građana. Inače, polugodišnja obveza po kamatama na staru deviznu štednju je oko 70 milijuna američkih dolara. Troškovi sanacije gubitaka javnih poduzeća i Fonda zdravstvenog osiguranja u skladu s osnovama stabilizacijskog programa dio su nove skupine rashoda kojima će se, putem državne intervencije, razriješiti dio gubitaka u elektroprivredi, zdravstvu i Hrvatskim željeznicama. Na taj bi način ti subjekti, uz izmjenu cijena, mogli anulirati svoje višegodišnje negativno poslovanje te smanjiti pritisak na likvidnost poslovnih banaka. Pritom, prema riječima predstavnika Ministarstva financija, iskazane gubitke tih poduzeća treba "očistiti" od različitih rashoda kao primjerice 30 milijardi HRD koje građani i gospodarstvo imaju po osnovi neplaćenih računa za električnu energiju. Kod subvencije u poljoprivredi, stoji u Prijedlogu proračuna, unatoč restriktivnim materijalnim uvjetima i tržišnim opredjeljenjima objektivno nije moguće ukinuti posredno subvencioniranje tj. regresiranje kamata na kredite korištene u agrarnoj proizvodnji te je stoga Vlada odlučila da se sadašnja razina regresiranja troškova kamata smanji sa 50 na 30 posto od 1. travnja. U okviru ostalih intervencija u gospodarstvu, najznačajnija su sredstva namijenjena "Jadroliniji" i održavanju veza otoci - kopno, te sanaciji šteta od ratnih razaranja kod korisnika proračuna zgrada i oprema sudova, škola, fakulteta itd. te sanaciji šteta od elementarnih nepogoda. Sredstava za sanaciju banaka potrebno je, rečeno je, osigurati putem Državnog proračuna, a u skladu sa Zakonom o Narodnoj banci Hrvatske, i to za one banke koje nakon postupka sanacije neće moći svojim sredstvima nastaviti s radom. Dužu raspravu izazvala je i stavka prihoda po osnovi carina koja je mnogo manja od carinskih pristojba stoga bi, čulo se tom prigodom, trebalo taj disparitet uskoro razmotriti. Naime, uvoz 1992. iznosio je oko četiri milijarde dolara iz čega proizlazi da je čak tri milijarde bilo oslobođeno plaćanja carine po raznim osnovama. Ujedno, rečeno je, da je proračunom predviđeno oko 300 milijardi HRD za obnovu po svim osnovama te da se tijekom ove godine može očekivati oko 200 milijuna dolara kredita inozemnih financijskih institucija od kojih 120 milijuna dolara od Svjetske banke. O tome će biti riječi početkom travnja u Washingtonu. Predlaže se stanovita korekcija stopa poreza na promet koje će, prema mišljenju Ministarstva financija, djelovati stimulirajuće na proizvodnju, primjerice agrara. Također, primjerenijom politikom stimulirat će se veća prodaja stanovitih proizvoda, odnosno smanjenjem stopa poreza na bankarske usluge smanjit će se i cijena kapitala nužnog za proizvodnju u gospodarstvu. Isto tako, računa se s daljnjim uvođenjem tzv. markica i na druge proizvode osim cigareta što će, realno je, povećati državne prihode po ovoj osnovi. Tako se čulo da je u prosincu 1992. godine naplatom poreza na promet cigareta dobiveno 13 milijuna njemačkih maraka a u veljači ove godine 24 milijuna maraka. Stoga je najavljena i upotreba markica i na alkoholna i bezalkoholna pića te na kavu. U Prijedlogu proračuna nisu sadržani prihodi ni rashodi po osnovi prijenosa obveza za financiranje potreba koje su se u prijašnjem razdoblju tj. prije donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi financirale na razini bivših općina i grada Zagreba. Za sada se, naime, planiraju samo sredstva za rad županija. Odbor za financije i državni proračun podržao je i Prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1993. u kojem između ostalog stoji da bi Sabor trebao ovlastiti Vladu da se radi osiguravanja sredstava za obnovu može zadužiti kod Svjetske i Europske banke te drugih međunarodnih financijskih ustanova i komercijalnih banaka u inozemstvu do iznosa 450 milijuna dolara u dinarskoj protuvrijednosti. (Hina) sj 231205 MET mar 93