RUSKI NOVINARI POSJETILI HRVATSKU GOSPODARSKU KOMORU

ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Hrvatsku gospodarsku komoru u Zagrebu danas je posjetila skupina novinara iz Ruske Federacije, koji ovih dana borave u višednevnom posjetu Republici Hrvatskoj. Tom su prigodom predsjednik HGK inž. Ivica Gaži i njegovi suradnici upoznali goste s organizacijom i ulogom komorskog mehanizma u nas, temeljnim odrednicama daljnjeg gospodarskog razvoja te aktualnim gospodarskim prilikama u zemlji. "Hrvatsko je gospodarstvo tijekom agresije na našu zemlju iskazalo zavidnu žilavost i podnijelo teški teret rata i zbrinjavanja više od 700 tisuća prognanika i izbjeglica. Usprkos razaranjima gospodarskih i infrastrukturnih objekata, osjetnom padu proizvodnje, gubitku dijela tržišta i drugim posljedicama rata očuvani su tržišni mehanizmi i sustavno je poticana autonomnost gospodarskih subjekata. Uz to, postignuti su i dobri rezultati u provedbi pretvorbe i privatizacije, a tijekom posljednje dvije godine u nas je osnovano i oko 40 tisuća novih poduzeća", rekao je, među ostalim, inž. Gaži. Među pretpostavkama daljnjeg hrvatskog gospodarskog razvoja inž. Gaži je istaknuo konačni prestanak rata i izlazak na svjetsko tržište, a Hrvatskoj je pritom osobito zanimljiv ekonomski prostor između Jadrana i Baltika. Konkretna će suradnja među poslovnim partnerima na tom prostoru ovisiti o uvažavanju međusobnih interesa, a zadaća je zainteresiranih država da stvore okvire za takvu suradnju. Dobar primjer za to je, prema riječima inž. Gažija, sklapanje bankarskih sporazuma kojima se mogu prevladati prepreke za povećanje razmjene među zemljama koje su do sada bile usmjerene na klirinško plaćanje. Takav bi sporazum pridonio i povećanju razmjene s Rusijom, koja je sa trećeg pala na šesto mjesto po vrijednosti hrvatskog izvoza i peto po vrijednosti uvoza, zaključio je inž. Gaži. Ruski su se novinari osobito zanimali za iskustva prikupljena u dosadašnjem tijeku privatizacije, mogućnostima suradnje hrvatskih poduzeća s ruskim partnerima i strateškim pravcima razvoja hrvatskoga gospodarstva, osobito poljoprivrede i turizma. Uz to, razgovaralo se i o dugovanjima bivšeg SSSR-a bivšoj SFRJ. Riječ je o iznosu od oko tri milijarde američkih dolara u čemu je dio potraživanja i hrvatskih poduzeća. (Hina) sj 231009 MET mar 93