SLOVENSKE REAKCIJE NA TALIJANSKI PRITISAK U POGLEDU PRIJEMA SLOVENIJE I HRVATSKE U EUROPSKE INTEGRACIJE

U POGLEDU PRIJEMA SLOVENIJE I HRVATSKE U EUROPSKE INTEGRACIJE LJUBLJANA, 20. ožujka (Hina) - Prve slovenske reakcije na talijansko uslovljavanje prijema Slovenije i Hrvatske u europske integracije s rješavanjem problema svojine talijanskih izbjeglica iz Istre, Kvarnera i Dalmacije odražavaju primjetno iznenađenje "zbog prijetnji, ultimativnih tonova i neobičnog uplitanja u unutarnje zakonodavstvo dvije suverene države". U službenim je izjavama i komentarima rečeno da je problem imovine talijanskih izbjeglica, uz suglasnost talijanske strane, riješen Osimskim sporazumima i zbog toga više ne postoji. Isto je tako, kako upozoravaju u Sloveniji, talijanskoj strani već otplaćen veći dio odštete za nacionaliziranu imovinu talijanskih izbjeglica što bi trebalo značiti da isključivo talijanska vlada mora sređivati s talijanskim izbjeglicama pitanje odštete za njihovu imovinu u nekadašnjoj Jugoslaviji. Talijanska strana, međutim, u okviru najnovijih pregovora o reviziji Osimskih sporazuma, kako to ona shvaća, odnosno dogradnje tih sporazuma kako ističe slovenska strana, pokušava nametnuti to pitanje u red otvorenih pitanja između dvije države. Talijani smatraju da su nastupile nove okolnosti zbog sadašnje denacionalizacije u Sloveniji i Hrvatskoj. Isto tako kažu da bi, da su znali da će se to dogoditi, tražili od nekadašnje Jugoslavije veću odštetu za nacionaliziranu svojinu talijanskih izbjeglica. Talijanska strana zamjera slovenskoj vladi što je u zakonima koji se odnose na denacionalizaciju isključila mogućnost da se i talijanske izbjeglice pojave kao pretedenti na nacionaliziranu svojinu. U slovenskom je zakonu o denacionalizaciji, koji je prihvaćen prije nešto više od godinu dana, naime, striktno određeno da imaju pravo na povratak imovine samo oni koji imaju priznato jugoslavensko državljanstvo poslije 9. svibnja 1945. godine. U takvom su smislu izvedeni i neki drugi zakoni s tim u vezi. Talijane iritira prijedlog zakona prema kome strani državljani mogu dolaziti do svojinskog prava na zemljišta u Sloveniji samo u slučaju nasljedstva, a nikako drugačije. Isto tako prijedlog zakona predviđa da stranci ne mogu dobiti svojinsko pravo ni na jednu nepokretnu stvar ako je ona udaljena od državne granice odnosno od mora 10 i manje kilometara. Talijani spočitavaju Slovencima da na taj način njihovi državljani neće biti u stanju držati ni vikendice i stanove u Kranjskoj Gori, Portorožu, Izoli i td. Dok su stavovi slovenskih komentatora u vezi sa globalnim zahtjevima talijanske strane u odnosu na imovinu talijanskih izbjeglica suglasno negativni, naglašavajući da su problemi izbjeglica problemi talijanske vlade a ne Slovenije i Hrvatske, u pojedinim komentarima ipak postavljaju pitanje da li je odnos Slovenije prema strancima koji žele ulagati novac u Sloveniju baš sasvim europski. Komentator Republike smatra da propis o stvaranju pojasa u dužini 10 kilometara od granice bez stranaca nije najmudriji, jer to znači da na tom području neće biti ni mješovitih poduzeća, ni novih produktivnih inicijativa. To odražava slovensko nepovjerenje prema strancima, smatra komentator Republike. Ali nekadašnji ministar vanjskih poslova Slovenije dr. Dimitrij Rupel u tom istom listu baš takve odredbe označava bitnim "za zaštitu etničke strukture slovenskog teritorija", i smatra da bi talijanska vlada to već jednom morala shvatiti. (Hina) fs 201348 MET mar 93