OSIJEK, 19. ožujka (Hina) - Prva konferencija prognanika Hrvatske, koja je
jutros počela u Osijeku u organizaciji Zajednice prognanika općine Osijek,
a pod pokroviteljstvom dr. Mate Granića, potpredsjednika Vlade Republike
Hrvatske, završila je u popodnevnim satima. Konferencija je okupila oko
200 sudionika, među kojima su osim prognanika iz gotovo svih okupiranih
općina u Hrvatskoj, bili nazočni predstavnici UNPROFOR-a s generalom
Jurijem Sosjedovom na čelu, zapovjednikom UNPROFOR-a u istočnom sektoru,
svih međunarodnih dobrotvornih i ostalih udruga, predstavnika Hrvatske
vojske s generalom Đurom Dečkom na čelu, zapovjednikom osječkoga Zbornog
područja te saborskih i vladinih ustanova.
Sudionici su osim na skupnoj sjednici radili i odvojeno po skupinama, koje
su raspravljale o svim pitanjima, kako je istaknuto, bržeg povratka
prognanika. Na konferenciji je osnovana Zajednica prognanika Hrvatske, za
predsjednika koje je izabran Mato Šimić, prognanik iz Laslova i dosadašnji
potpredsjednik osječke Zajednice prognanika, a za tajnika Branko Pek,
prognanik iz Sarvaša i dosadašnji predsjednik Izvršnog odbora te zajednice.
U ime 300.000 prognanika iz privremeno okupiranih hrvatskih područja
izabran je i 11-člani Izvršni odbor Zajednice prognanika Hrvatske i
Skupština od 67 članova iz čitave Hrvatske. Prihvaćeni su i zaključci da
se 1993. proglasi godinom povratka, da se od hrvatskih građana srpske
nacionalnosti zatraži da se javno odrede o agresoru na Republiku Hrvatsku,
da se 29. ožujka u 17 sati prirede mirni prosvjedni skupovi u svim
hrvatskim županijama te na njima pročita Deklaracija prve konferencije
hrvatskih prognanika, koja je prihvaćena danas u Osijeku.
"Nadam se da će moj mandat kratko trajati te da ćemo se što prije vratiti.
Obećavam da ću zastupati interese prognanika iz cijele Hrvatske i kod
predstavnika UNPROFOR-a i kod svih ostalih", rekao je na završnom skupu
konferencije Mato Šimić, predsjednik Zajednice prognanika Hrvatske.
Sažimajući tijek današnje konferencije, dr. Mato Granić je istaknuo da je
njezina osnovna značajka želja za povratkom svih - i Hrvata i Madžara, i
Srba, i Rusina - kao i želja za poštivanjem ljudskih prava u što nitko nije
ni dvojio, a što je, kako je rekao, i temeljno opredjeljenje Republike
Hrvatske. "Vlada će pokušati mirno doći do cilja, ali ne žrtvujući
dostojanstvo. Želimo produžetak mandata UNPROFOR-a, koji će biti određen
datumima. Sloboda izbora, sigurnost svih građana, zaštita granica - to su
naša načela. Želimo međunarodnoj organizaciji za ljudska prava
podastrijeti sve podatke, jer to će biti jamstvo da su naši ciljevi časni,
da želimo europsku integraciju. Ako se produži mandat UNPROFOR-u, mi ćemo
učiniti sve da ispunimo svoje obveze, jer želimo sretnu Hrvatsku u Europi",
rekao je dr. Mato Granić.
Milan Đukić, potpredsjednik Sabora i predsjednik Srpske narodne stranke,
obraćajući se prognanicima među ostalim je rekao: "Povratak građana svojim
domovima je ne samo osnovni smisao daljnjeg života nego i jedina praktična
potvrda o Hrvatskoj kao cjelovitoj državi u svojim međunarodno priznatim
granicama. Da bi se realizirao taj za sve nas najodgovorniji i najteži
zadatak, nužne su vrlo razumne, politički mudre i vremenu podređene
pretpostavke. Ujedinjeni narodi i Vijeće sigurnosti moraju dosljedno
provesti Vanceov plan. Oni to moraju učiniti u narednih šest mjeseci. Ako
bi taj rok bio duži, onda bi to bila izravna opasnost za Hrvatsku od
boravka snaga Ujedinjenih naroda na našim prostorima, gotovo na
neograničeno vrijeme." Govoreći o položaju Srba u Hrvatskoj, Đukić je
istaknuo da je to cjelovito i jedinstveno pitanje za sve Srbe u hrvatskoj
državi te da se "moramo pomiriti s činjenicom i učiniti sve da shvatimo da
nam je živjeti zajedno" i da se "ne moramo voljeti i ljubiti, ali moramo
biti ravnopravni u međusobnu poštivanju prava i obveza".
Na konferenciji je prihvaćeno da u ulozi promatrača u Zajednici prognanika
Hrvatske bude Zajednica prognanih Hrvata Vojvodine.
Pozdravljajući sudionike konferencije, Ivan Bonus, predsjednik Zajednice
prognanih Hrvata Vojvodine, koji je i sam prognanik iz Srijema, rekao je da
Hrvati iz Vojvodine jedino žele da ne budu slijepi putnici na hrvatskom
brodu što putuje u budućnost.
Koordinatorica za civilna pitanja UNPROFOR-a u Istočnom sektoru Blandina
Negga izjavila je nakon rada konferencije: "Mi smo ovdje u ulozi
promatrača. UNPROFOR je kritiziran što ne ispunjava mandat. Nakon 21.
siječnja i akcija koje su poduzete rad UNPROFOR-a se praktički vratio na
početak, te smo u ožujku ove godine ondje gdje smo bili u ožujku prošle
godine. Pomno smo pratili rad ove konferencije kako bismo vidjeli što nam
je dalje činiti. Moramo se pobrinuti za nastavak provedbe Vanceova plana."
Na skupnoj sjednici sudionike je pozdravio i poželio plodonosan rad
general Jurij Sosjedov, zapovjednik UNPROFOR-a u Istočnom sektoru,
najavivši da će skupini koja bude raspravljala o stanju na okupiranim
područjima podastrijeti izvješće o prilikama u Istočnom sektoru.
No, kako je na početku rada te skupine rekao Ante Kuna, predsjednik
Zajednice prognanika općine Osijek, iz Zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu
stigla je uputa da general Sosjedov i Blandina Negga nemaju pravo aktivno
sudjelovati u radu konferencije, već je pratiti samo u ulozi promatrača.
Na upit novinara "Hine" kako to komentira, general Sosjedov je odgovorio da
će u utorak u Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Zagrebu biti tiskovna
konferencija na kojoj će on odgovarati na sva pitanja o stanju u Istočnom
sektoru.
(Hina) dd
191708 MET mar 93
Trump brani svoje kontroverzne carine na Kanadu, Meksiko i Kinu
Možemo! Pula: Prioritet je povećanje kapaciteta vrtića
Ministarstvo u ponedjeljak objavljuje izvješće o nesreći broda "Lastovo"
La Liga: Vrlo važna pobjeda Valencije protiv Celte
Novi gol Ivanovića za pobjedu Union St. Gilloisea
ATP Montpellier: Titula za Felixa Auger-Aliassimea
PH košarkaši: Teška pobjeda Cedevite Junior protiv Alkara
Bundesliga: Po bod za Eintracht i Wolfsburg
Serie A: Fiorentina s 2-1 bolja od Genoe
Merz opet isključio suradnju s AfD-om u vladi koju bi on vodio